4 Struktura relacionog modela podataka definicija relacije domeni

  • Slides: 6
Download presentation
4. Struktura relacionog modela podataka, definicija relacije, domeni relacije, ključevi relacije, šema. relacione baze

4. Struktura relacionog modela podataka, definicija relacije, domeni relacije, ključevi relacije, šema. relacione baze podataka, nula vrednosti

. � STRUKTURA RELACIONOG MODELA, DEFINICIJA RELACIJE - Relacija definisana na n skupova je

. � STRUKTURA RELACIONOG MODELA, DEFINICIJA RELACIJE - Relacija definisana na n skupova je podskup Dekartovog proizvoda tih n skupova. - Postoje unarne (na jednom domenu), binarne (na dva domena) i narne relacije. DOMENI RELACIJE - Domeni su skupovi iz kojih atributi relacije uzimaju svoje vrednosti. - Broj domena na kojima je definisana neka relacija se zove stepen relacije. - Dele se na: a) predefinisane domene- postoje u jezicima baza podataka, ekvivalentni predefinisanim tipovima podataka u programskim jezicima… b) semantičke domene- njih definiše korisnik na predefinisanim ili prethodno definisanim semantičkim domenima

. �ATRIBUTI RELACIJE - definiše se kao par (naziv domena, vrednost domena. ) -Koncept

. �ATRIBUTI RELACIJE - definiše se kao par (naziv domena, vrednost domena. ) -Koncept atributa omogućava predstavljanje relacije kao tabele. - Da bi bila relacija tabela mora da zadovolji sledeće uslove: 1. ne postoje duplikati vrsta tabele 2. redosled vrsta nije značajan 3. redosled kolona nije značajan ‘ 4. nisu dozvoljeni atributi sa ponavljanjem - Ako relacija zadovoljava ove uslove onda je u Prvoj normalnoj formi.

. � KLJUČEVI RELACIJE - Ključ relacije je atribut ili grupa atributa čije vrednosti

. � KLJUČEVI RELACIJE - Ključ relacije je atribut ili grupa atributa čije vrednosti jedinstveno identifikuju jednu n -torku u relaciji. (jedan atribut- prost ključ, grupa atributa- složen ključ). - Ključ relacije R je takva kolekcija K njenih atributa koja zadovoljava sledeća dva uslova: 1. Osobina jedinstvenosti- ne postoje bilo koje dve n-torke sa istom vrednošću K 2. Osobina neredundantnosti- ako se bilo koji atribut izostavi iz K, gubi se osobina jedinstvenosti -Ona kolekcija atributa K koja zadovoljava samo osobinu jedinstvenosti se zove nadključ relacije. - U jednoj relaciji može postojati više različitih kolekcija K atributa i one se nazivaju kandidati za ključ. - Jedan od kandidata koji se izabere da identifikuje n-torku relacije je primarni ključ. Ostali kandidati su alternativni ključevi. - Atributi koji se ključevi ili učestvuju u složenim ključevima su ključni atributi, a ostali su neključni. - Primarni ključ se u prikazu relacije podvlači. - Spoljni ključ je atribut ili grupa atributa u relaciji R 1 koji u njoj nije primarni ključ, ali je primarni ključ u nekoj drugoj relaciji baze podataka i služe da se uspostave veze između relacija u relacionoj bazi podataka.

. �ŠEMA RELACIONE BAZE I RELACIONA BAZA - Relaciona baza podataka je kolekcija vremenski

. �ŠEMA RELACIONE BAZE I RELACIONA BAZA - Relaciona baza podataka je kolekcija vremenski promenljivih relacija. - Šema relacione baze je struktura baze. - Veze između objekata se ostvaruju preko atributa, odnosno preko ključeva i spoljnih ključeva. -Baza podataka predstavlja skup tabela čije su strukture opisane u šemi baze u kojima se čuvaju podaci o ovim objektima. -Relacije se dele na: a) izvedene- može se izvesti iz skupa datiz baznih i izvedenih relacija, preko operacija koje se definišu nad relacijama b) bazne- ne može se izvesti iz ostalih relacija u relacionoj bazi podataka

. �NULA VREDNOSTI - označava nedostatak informacija u bazi, odnosno, nepoznatu vrednost za neki

. �NULA VREDNOSTI - označava nedostatak informacija u bazi, odnosno, nepoznatu vrednost za neki atribut u nekim ntorkama relacija. - To je specijalna oznaka sa specifičnim binarnim kodovima različitim od svih drugih binarnih kodova, čije je značenje “još nepoznata vrednost”. -ostoji i druga nula vrednost koja se zove “nepromenljivo svojstvo” i ona treba da omogući da se iskaže činjenica da neki atribut nije primenljivo svojstvo za sva pojavljivanja objekata.