2 STROJNA I PROGRAMSKA OPREMA 2 1 Spremnici

2. STROJNA I PROGRAMSKA OPREMA 2. 1. Spremnici računala 5. RAZRED

MEMORIJA RAČUNALA Memorija je sastavni dio računala – stroj bez memorije ne može se zvati računalom. Tek stroj s memorijom može se ponašati kao općeniti stroj za izračune – računalo (A. Turing). Memorija koja stroju omogućuje da ga se prozove računalom jest njegova radna memorija.

PODJELE MEMORIJE Osim radne memorije, moderna računala imaju i sekundarnu ili pomoćnu memoriju: - nije nužna da bi računalo radilo, ali pomaže u korištenju računala - sprječava duge i zamorne postupke unošenja programa i podatka koji su podložni operaterskim grješkama.

RADNA MEMORIJA Poznatija je po engleskoj kratici RAM – Random access memory. Nasumični pristup – pojam koji označuje da se memoriji pristupa adresiranjem, direktno podatku koji je potreban. Suprotno je sekvencijalni pristup – podatci se čitaju redom i odbacuju se svi u nizu, dok se ne dođe do potrebnog.

RADNA MEMORIJA Za PC-ATX arhitekturu računala danas dolazi u pločicama na kojima se nalaze memorijski čipovi. CMOS tehnologija čipova. Pločice se umeću okomito na matičnu ploču, imaju zarez koji ne dopušta da se pločice krivo umetnu.

RADNA MEMORIJA Glavne odlike radne memorije su: kapacitet: u MB, predvidivo u GB (standardne veličine: 256 MB, 512 MB, 1024 MB = 1 GB, 2 GB, 4 GB, 8 GB, 16 GB) brzina: tzv. “Frontside bus”, u stotinama – tisućama MHz (što veće to bolje), trenutačno PC 2700 i PC 3200 fizički broj spojeva s matičnom pločom ili pinova: trenutačno starije verzije 184 pinova, novije 240 pinova.

NAMJENA RADNE MEMORIJE Sadrži međupodatke izračuna potrebnih za rad svih programa na računalu. Sadrži izvršni kod pokrenutih programa omogućavajući pokretanje i nastavak izvođenja programa nakon stanke (npr. zbog čekanja na korisnički unos podatka ili reakciju).

PRIKAZ RADNE MEMORIJE

POSEBAN DIO RADNE MEMORIJE RAM je nestalna memorija, tj. ovisi u postojanju naponske razlike na spojevima memorijskoga modula. Za početno pokretanje računala koristimo se posebnim oblikom radne memorije: ROM-om.

READ-ONLY MEMORY ILI ROM = Read-only memory, neizbrisiva memorija: moguće samo čitati (osim posebnim postupcima, tzv. flash upgrade) služi da računalu kaže: koje su sve u/i jedinice spojene na njega gdje se nalaze programi koji u/i jedinice čine dostupnim ostalim programima (tzv. driveri) otkuda da s pomoćne memorije počne učitavati programe za svakodnevni rad (operacijski sustav).

PRIKAZ ROM-A

POMOĆNE ILI SEKUNDARNE MEMORIJE Dijele se: na privremene – moguće brisati s njih i preko prethodnih podataka upisivati nove podgrupa: privremene memorije na koje je podatke moguće upisati samo jednom i nikad više izbrisati na trajne – moguće samo čitati prethodno pohranjene podatke posebnim postupcima (u tvornici).

NAJUOBIČAJENIJA POMOĆNA MEMORIJA Na današnjim PC-ATX računalima: čvrsti disk (hard disk) - trajno ugrađen u glavno kućište računala.

ČVRSTI DISK: kapacitet u stotinama GB brzina vrtnje od 7200 do 17000 okr/min (ubrzo vjerojatno i više) dimenzija: standardna PC-ATX 5, 25” (13, 33 cm širine), za prijenosna računala: 3, 5”, 2, 7”, 1, 8” protokol: PATA (stari), SATA, SCSI (“skazi”, stari na mainframe i server računalima), SAS (novi na mainframe i server računalima).

OSTALE POMOĆNE MEMORIJE CD (podvrste: CD-R, CD-RW): 72 min, 80 min, kapacitet u MB zavisi o formatu, ca. 650 – 700 MB CD-R: moguće zapisati jednom podatke (“spržiti”, engl. burn) CD-RW: moguće više puta zapisati podatke; prije nego se drugi put “prže” podatci, treba provesti dugotrajan i spor postupak brisanja.

PRIKAZ CD-A

OSTALE POMOĆNE MEMORIJE DVD (Digital Versatile Disc) – višenamjenski digitalni disk single-layer ili jednoslojni: oko 2, 8 GB kapaciteta double-layer ili dvoslojni: oko 4, 8 GB kapaciteta DVD-R, DVD-RW, DVD+RW, DVDRAM (minus i plus su tipovi zapisa, a RAM-om tipa DVD-a moguće je koristiti se samo na računalima)

PRIKAZ DVD-A

OSTALE POMOĆNE MEMORIJE Magnetooptički mediji Služe za potrebe sigurnosne pohrane i arhive podataka (tzv. backup): IOmega Zip. Drive IOmega Jazz. Drive. Nastavak diskova: HD-DVD korištenja tehnologije optičkih (DVD visoke gustoće) Blu. Ray optički disk (ova dva standarda natječu se za prevlast na tržištu).

PRIKAZ RAZLIČITIH VRSTA POMOĆNIH MEMORIJA

PODJELA MEMORIJA

MOGUĆE POMOĆNE MEMORIJE n. EMS (nano-electromechanical systems): povratak principa rada memorije na mehaničko gibanje sitnih dijelova. HVC (holographic versatile card) i ostale holografske memorije: velika gustoća zapisa jer je raspodijeljena u čitavom prostoru, a ne samo na površini medija. Očitava se s pomoću dvaju usklađenih lasera (princip holografije).

SAŽETAK Novi ključni pojmovi Središnji spremnik računala – glavni oblik spremnika računala bez kojeg ono ne može početi s radom niti obavljati programe. Pomoćni spremnici računala – uređaji za trajno ili privremeno spremanje podataka i programa.

SAŽETAK Novi stručni nazivi RAM, radni spremnik – vrlo brz, privremen spremnik koji služi za pohranu međurezultata obrade podataka i datoteka s primjenskim programima. ROM – brz, ali malen spremnik koji čini dio glavnog spremnika računala. Služi za početak rada računala i sadrži osnovne informacije za pokretanje računala. Trajni spremnici – svi spremnici koji trajno pohranjuju podatke, datoteke i programe. Privremeni spremnik – svaki onaj spremnik kod kojeg se pohranjeni sadržaj može izmjenjivati, izbrisati i zamijeniti nekim drugim sadržajem.