2 PREDAVANJE Temelji poslovne logistike POTREBE UVOENJA POSLOVNE

2. PREDAVANJE Temelji poslovne logistike

POTREBE UVOĐENJA POSLOVNE LOGISITIKE Do potrebe uvođenja poslovne logistike u zemljama Zapadne Europe došlo je osamdesetih godina dvadesetog stoljeća, kada su već bile iscrpljene mogućnosti za sniženje troškova u poduzeću (jer su se usavršili tehnološki procesi). Kako bi se snizili troškovi bilo je potrebno sniziti razinu aktiviranih sredstava u poduzeću u smislu boljeg iskorištavanja proizvodnih kapaciteta, bržeg obrtanja zaliha sirovina, poluproizvoda i materijala u svim fazama proizvodnog procesa. U tu svrhu bilo je potrebno ubrzati kruženje sredstava u svim fazama proizvodnje, ostalim granama u poduzeću I cjelokupnom gospodarskom ciklusu. Uslijed ovakve situacije značaj poslovne logistike počinje rasti.

Stoga je bilo potrebno primijeniti poslovnu logistiku koja se bavi: - načinom postupanja, količinama i osobinama materijala i proizvoda, - transportom, - skladištenjem i sl. Logistikom se postiže racionalizacija u poslovanju, a na tržištu konkurentske prednosti zbog kraćih dobavnih rokova, veće fleksibilnosti proizvoda i sl. Logistikom se postiže i nov način razmišljanja u poduzeću, prema kojem treba postaviti materijalne, vrijednosne i informacijske tokove. Oni se cjelovito sagledavaju: od nabave, preko proizvodnje pa do prodaje i do kupca.

SVRHA LOGISTIKE I POTICAJI ZA UVOĐENJE LOGISTIKE Logistikom se biraju funkcijska, organizacijska, osobna, materijalna i sl. sredstva za poboljšanje i optimiziranje tokova dobara i vrijednosti kroz cijelo poduzeće. Time logistika postaje integrirajuća funkcija poduzeća. Svrha logistike je troškovno povoljnija proizvodnja i distribucija i time postizanje konkurentskih prednosti na osnovi bolje fleksibilnosti proizvodnje i isporuke i sposobnosti bržih reakcija na narudžbe kupaca i promjene na tržištu. Dakle osnovni ciljevi logistike su: smanjenje zaliha, skraćivanje vremena protoka dobara, skraćivanje vremena reakcija (npr. na naloge kupca i sl. ).

Logistika sadrži tri komponente i to: - gospodarsku, vrijednosnu (određuje se koliko proizvesti, koliko nabaviti i koliko zaliha držati). - tehničku (određuje se kako, kako transportirati, kako pakirati…. ). - informacijsku (određuju se koje su informacije bitne se za donošenje odluka - što je kriterij za odlučivanje). Poticaji za uvođenje logistike mogu dolaziti Iz okoline poduzeća (iz interorganizacijske mreže i osobito s tržišta). Tržište potiče poduzeće da u sve kraćim razdobljima izlazi sa novim proizvodima. Kupci traže sve bržu isporuku, a osim toga imaju i posebne želje (pakovanje, označavanje, transportne jedinice i sl. ). Iz samoga poduzeća. Visoke troškove proizvodnje, rukovanja, skladištenja i transporta treba sniziti same po sebi.

Da bi se snizili troškovi proizvodnje, treba sniziti zalihe skladišta materijala, poluproizvoda i gotovih proizvoda. Isto tako treba skratiti vrijeme reakcije na izvršenje narudžbe, a i vrijeme od odluke o stvaranju novog proizvoda pa do njegovog uvođenja. Na području distribucije troškovi se mogu sniziti optimiziranjem distribucije, na osnovi boljih transportnih i skladišnih sustava, racionalizacijom vanjskih skladišta i sl. Potrebna je pravovremena dostava robe u željenoj kvaliteti na pravo mjesto.

Mogućnost racionalizacije treba iskoristiti i u informacijskoj funkciji, osobito vezano za pripremu raspoloživih podataka i njihovu dostavu na prava mjesta u pravo vrijeme. Za udovoljavanje svim ovim zahtjevima u proizvodnji, skladištenju, distribuciji i sl. potrebni su odgovarajući logistički postupci pomoću kojih se povezuju spomenuta područja. Budući da su pojedinačne mogućnosti u proizvodnji, skladištenju, distribuciji i sl. već u dobroj mjeri iskorištene, kao ukupna koncepcija, logistika postaje sustavnim dijelom politike uspješnosti poduzeća. U hijerarhiji poduzeća logističko se područje utvrđuje na višoj upravljačkoj razini.

POJAM LOGISTIKE Logistika je višeznačan pojam koji se upotrebljava u različitim područjima: Opća definicija logistike glasi: Logistika je ukupnost aktivnosti u postavljanju, osiguranju i poboljšanju raspoloživosti svih osoba i sredstava, koje su pretpostavka, prateća pomoć, ili osiguranje za tokove unutar jednoga sustava. Kao znanost o upravljanju logistika potiče iz SAD – a. Ona je zapravo shvaćena kao sustav toka robe, materijala i energije, koji povezuje nabavna tržišta sa proizvođačkim i potrošačkim mjestima.

Prema teoretičarima iz SAD – a: Logistika: je dio procesa lanca opskrbe koji planira, uvodi i kontrolira uspješan tok i zalihe proizvoda i usluga i odnosne informacije, od točke izvora do točke potrošnje, da bi se ispunili zahtjevi kupca. Podrijetlo riječi «logistika» Podrijetlo riječi logistika može biti trostruko. Pojavljuje se od osnova grčkih riječi: «lego» (zamisliv) i «logik» (proračunat, logistički misleći), te francuske riječi «loger» (kratkotrajno zbrinjavanje gosta, ili vojnika i njegovo smještanje u stambenu prostoriju). Izraz «logistika» je u gospodarstveno-znanstvenu literaturu ušao iz vojnoga područja.

Dakle, kod orijentacije na tok, kaže se da u logistiku spadaju aktivnosti kojima se planiraju, upravljaju, realiziraju, ili kontroliraju preobrazbe proizvoda i time povezane preobrazbe s obzirom na količine proizvoda, vrste proizvoda, osobitosti rukovanja proizvodima i logističku determiniranost proizvoda. Proces preobrazbe u poduzeću, koji se sastoji od transporta, obrade i pratećih aktivnosti nabave, skladištenja i distribucije, u logistici se shvaća kao organska cjelina. Stoga poslovna logistika obuhvaća sve aktivnosti sa svrhom povećanja brzine protoka kroz poslovni sustav. Pored izvršnih poslova u području nabave, uskladištenja, unutarnjeg transporta, rukovanja sirovinama, robom i poluproizvodima, u logistiku pripada i primjena modela odlučivanja o obavljanju tih aktivnosti. Zadaće poslovne logistike prelaze granice jedne poslovne funkcije i protežu se na cijelo poduzeće.

Za razliku od vojnog područja u kojem se logistika odnosi na trupe i dobra (proizvode i sl. ), u gospodarstvenom području ona se u prvom redu odnosi na dobra (materijalne tokove). Institucijsko rasčlanjivanje logistike 1. Makrologistika (logistika u okvirima nacionalnog gospodarstva) – tu pripada logistika između poduzeća, otpremničko gospodarstvo između poduzeća. Elementi ove logistike su poduzeća, odnosno njihove asosijacije i institucije koje se bave robnim tokovima. 2. Mikrologistika – logistika pojedinog poduzeća (bolnice, škole, vojarne). Elementi, ili komponente mikrologističkog sustava su: skladišta, transport, distribucijska mjesta, centri za upravljanje i regulaciju prostorno – vremenske transformacije materijalnih i nematerijalnih dobara. 3. Metalogistika (npr. promet dobara više poduzeća koja sudjeluju u nekom kanalu prodaje određenog proizvoda). Pretpostavlja promet dobara između više organizacija.

ZNAČENJE POSLOVNE LOGISTIKE - Značenje poslovne logistike raste. - Logistički troškovi su značajna stavka i u razvijenim gospodarstvima. Oni variraju od grane do grane. - Iako u gospodarstvu Hrvatske tek treba uslijediti faza ekspanzije, naslijeđeno stanje upućuje na potrebu uvođenja poslovne logistike. - Logistika osigurava spremnost uvođenja proizvodnih sredstava i raspoloživost proizvodnih dobara i informacija u pravim količinama, u pravo vrijeme i na pravom mjestu. - Kaže se da je bez logistike nemoguće postići uspjeh poduzeća, ali ona sama nije dovoljna za uspjeh ( vrlo važne su i ostale poslovne funkcije). - Značaj logistike raste širenjem i internacionalizacijom poslovanja.