2 3 A REKURZIVNI POTPROGRAMI REKURZIJA je u

2. 3. (A) REKURZIVNI POTPROGRAMI

REKURZIJA je u matematici i računarstvu metoda definiranja funkcija u kojima se sama funkcija primjenjuje unutar definicije funkcija poziva samu sebe - izravno ili neizravno neizravna rekurzija nastaje kada funkcija poziva drugu funkciju iz koje se ponovno poziva prva funkcija kada su površine dvaju zrcala gotovo uzajamno paralelne, ugniježđene slike koje se pojavljuju, također su oblik

ITERATIVNI PROGRAMI oslanjaju se na petlje da bi riješili problem (brži i troše manje memorije od rekurzivnih) rekurzivni programi rabe memoriju za privremeni smještaj argumenata svaki je rekurzivni algoritam moguće pretvoriti u iterativni i svaki je iterativni algoritam moguće pretvoriti u rekurzivni (pretvaranje je ponekad vrlo kompleksno) u nekim se slučajevima preporuča uporaba rekurzivnih funkcija kod rješavanja rekurzivnog problema problem se svodi na nov, sličan problem, ali nešto jednostavniji, a postupak se nastavlja sve dok se ne dođe do rješenja

Binarno stablo rekurzije se često rabe pri operacijama s binarnim stablima BINARNO STABLO u informatici je struktura namijenjena čuvanju podataka njezine su memorijske jedinice organizirane po načelu piramide - svaka memorijska jedinica (čvor) binarnog stabla može pokazivati na još najviše dva elementa (njegova djeca), dok stablo ima samo jedan element na koji ne pokazuje nijedan drugi (korijen). Od ovoga se elementa može doći u bilo koji drugi element stabla. Svaki element stabla može „znati“ koji element pokazuje na njega, tj. tko mu je roditelj.

Izlaz iz rekurzije pri pisanju rekurzije bitno je postaviti uvjet kojim će se pozivanje funkcije zaustaviti kada to ne bi postojalo, funkcija bi pozivala samu sebe beskonačno

primjer procedure koja će ispisati sve cijele brojeve veće ili jednake „n“, a manje od 20 TO Ispis : n IF : n<20 [PRINT : n Ispis : n + 1] End

Crtanje i rekurzija rekurzivni pristup čest je pri crtanju primjer programa koji će crtati trokute na zaslonu, i to sa sve većom stranicom kako se trokuti ne bi iscrtavali vječno, postavljen je određeni uvjet pri kojemu će se program zaustaviti TO trokut : A FD : A RT 120 if : a<500 [trokut : A + 2] [stop] END

Crtanje i rekurzija