17 1 1994 juna Kalifornija 6 7 magnitude
- Slides: 61
17. 1. 1994. , južna Kalifornija, 6. 7 magnitude po Richter-u, centar potresa – Northridge (sjeverno od Los Angeles)
- nakon početnog udara – 55 ljudi poginulo, tisuće ozlijeđenih; tisuće naknadnih udara prati glavni! 9 autocesta uništeno mac. usgs. gov/. . . /scientists/rockfall. html 250 prekinutih cijevi dovoda plina – požari! tisuće zgrada uništeno preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J. S. (1999): Essentials of Geology
preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J. S. (1999): Essentials of Geology
preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J. S. (1999): Essentials of Geology PRIRODNE KATASTROFE – POTRESI - ne mogu se spriječiti - ublažiti žestinu katastrofe - pažljivo planiranje; dobro pripremljena i brza pomoć
10. 2005. (subota/nedjelja), 7. 6 magnitude po Richteru Pakistan - Kashmir, glavni grad Muzaffarabad - uništen 70% - najgori potres do tada - 88. 000 ljudi poginulo, tisuće i tisuće ljudi bez domova news. bbc. co. uk/. . . /newsid_5410000/5410064. stm syedhaidernaqvi. wordpress. com/. . . /
Središnji dio Italije, istočno od Rima; epicentar potresa, jačine 6, 3 po Richteru, bio je u gradu L'Aquila, gdje su mnogi ljudi zarobljeni pod ruševinama. U talijanskoj pokrajini Abruzzo razorni potresi ubili 294 i ozlijedili više od tisuću ljudi 06. 04. 2009.
POTRES magnitude 7 po Richteru, koji je pogodio HAITI u 16, 53 sati po lokalnom vremenu u utorak, 12. 01. 2010. ; 250. 000300. 000 žrtava
POTRES od 8, 8 stupnjeva pogodio ČILE, 27. 02. 2010.
SUDNJI DAN U ZEMLJI IZLAZEĆEG SUNCA Potres magnitude 8, 9 stupnjeva po Richteru pogodio je Japan (11. 3. 2011. ) Tsunami nosi sve pred sobom Agencija Kyodo javlja da ima više od tisuću žrtava Zemljina os pomaknula se za gotovo 25 centimetara Ovo je zadnji u nizu potresa u toj regiji i najsnažniji u posljednjih 140 godina. Osjetio se i u Pekingu koji je udaljen 2500 kilometara. Najrazorniji potres ikad zabilježen je onaj u Čileu 1960. godine s magnitudom od 9, 5 stupnjeva.
Područje oko grada Sendaija koje je snimio tajvanski satelit Formosat-2 prije (lijevo) i poslije (desno) udara tsunamija
Područje oko zračne luke u Sendaiju koje je snimio tajvanski satelit Formosat-2 prije (lijevo) i poslije udara tsunamija
POTRESI u zadnjih 4. 000 god. – 13 milijuna ljudi je poginulo, 1 milijun u zadnjem stoljeću
POTRES - Zemljine vibracije uzrokovane iznenadnim, naglim oslobađanjem energije uskladištene ispod Zemljine površine - uglavnom rezultat premještanja stijena duž lomova poznatih kao rasjedi - prateći potresi - poravnavanje duž rasjeda često uzrokuje seriju potresa poznatih kao naknadni udari/potresi (AFTERSHOCKS) – mnogi su manjeg intenziteta, no mogu prouzročiti značajne štete duž oslabljenih struktura koje su posljedica glavnog udara - nakon manjeg potresa naknadni udari događaju se unutar nekoliko dana, ali mogu trajati i mjesecima prateći velike potrese
TEORIJA ELASTIČNOG ODRAZA (H. F. REID) - objašnjava na koji se način energija oslobađa tijekom potresa - stijene na jednoj strani rasjeda relativno se pomiču u odnosu na stijene s druge strane – uzrokuje savijanje, deformaciju - premašuje se čvrstoća stijene (deformirane su više nego mogu podnijeti) – stijene na suprotnim stranama nastalog rasjeda odgovaraju na deformaciju naglim opuštanjem pokušavajući se vratiti u svoj raniji položaj – otpušta se uskladištena energija kao potresni valovi koji se zrakasto šire od loma – MEHANIZAM KOJI STVARA POTRESE preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J. S. (1999): Essentials of Geology preuzeto iz: Plummer, Ch. C. , Mc. Geary, D. & Carlston, D. H. (2001): Physical Geology
- potres - energija u obliku seizmičkih valova zrakasto se širi u svim smjerovima od točke, centra oslobađanja energije - kada nastane pukotina ona se pomiče duž rasjeda brzinom od nekoliko km/s (dužina rasjeda može biti od nekoliko metara do nekoliko stotina kilometara) - veća pukotina/rasjed - više vremena da se sva uskladištena energija u stijenama otpusti i prema tome tlo će se duže tresti - mjesto unutar Zemljine kore gdje se pukotine stvaraju i iz njih oslobađa energija – HIPOCENTAR (focus - žarište) - žarište od kojeg se širi potres - točka na površini vertikalno iznad hipocentra je EPICENTAR (lokalitet koji se navodi u vijestima o potresu!) preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J. S. (1999): Essentials of Geology
preuzeto iz: Herak, M. (1990): Geologija - žarište (hipocentar, fokus) potresa (H); epicentar (E); VI - III razlike u intenzitetu potresa Što su izoseiste?
VRSTE POTRESA POTRESI SE DIJELE U TRI GRUPE S OBZIROM NA DUBINU HIPOCENTRA (ŽARIŠTA): PLITKI POTRESI 0 -70 KM 85% SREDNJI 70 -350 KM 12% DUBOKI 350 -700 KM 3% - srednjih i dubokih samo 15% - na toj dubini su stijene rastaljene („plastični“ tokovi stijena) - nisu u mogućnosti u takvom stanju iznenada otpustiti energiju kao čvrste, tj. “krhke” površinske stijene
POTRESI SE DIJELE PO POSTANKU: TEKTONSKI - uvjetovani tektonikom ploča - granice ploča! (najviše u SAD-u, Japanu, Indoneziji, južnoj Americi) VULKANSKI - izazvani vulkanskom aktivnošću (npr. eksplozivna erupcija Mt. St. Helens izazvala potres M=5. 1) URUŠNI (KOLAPSNI) - urušavanje kaverni; lokalni, plitki, male energije UMJETNI - izazvani klasičnim eksplozivom (vrlo slabi) ili nuklearnim eksplozijama (snažni)
VRSTE SEIZMIČKIH VALOVA potres je valno gibanje – nastaje više vrsta valova dva različita tipa valova: - površinski valovi – seizmički valovi koji putuju po Zemljinoj površini iz epicentra (kao vodeni valovi kad se baci kamenčić u vodu!) - dubinski valovi (body waves) – seizmički valovi koji putuju kroz Zemljinu unutrašnjost šireći se iz epicentra u svim smjerovima (poput zvučnih valova u zraku!)
POVRŠINSKI VALOVI: dugi, L – valovi, najsporiji: Love-ovi valovi – kreću se horizontalno, osjećaju se na površini kao valjanje, stvaraju elipse Reyleigh-jevi valovi – kreću se vertikalno, amplituda im raste prema gore, kod potresa uzrokuju poskakivanje www. exploratorium. edu/. . . /rlwaves-slide. html www. lamit. ro/sistem-avertizare-cutremur. htm
DUBINSKI VALOVI: primarni (P) – longitudinalni (najbrži, 4 -7 km/sek. ) sekundarni (S) – transverzalni (sporiji , 2 -5 km/sek. ) preuzeto iz: Plummer, Ch. C. , Mc. Geary, D. & Carlston, D. H. (2001): Physical Geology - djelomični pomaci seizmičkih valova A) - P valovi su prikazani kao iznenadno guranje na kraju rastezljive opruge; dijelovi vibriraju u smjeru napredovanja vala B) – S valovi su prikazani s “trešnjom” nategnutog konopa; dijelovi vibriraju okomito na smjer napredovanja vala
a) neporemećeni materijal b) P - valovi - stezanje i rastezanje materijala u smjeru kretanja vala c) S - valovi - pomicanje materijala okomito na smjer kretanja vala preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J. S. (1999): Essentials of Geology brzina širenja ovisi o gustoći i elastičnim svojstvima stijena – što je veća gustoća, bolje se šire!
SEIZMOLOGIJA - grana geofizike koja proučava potrese Chang Heng, 32. g. , seizmoskop skywalker. cochise. edu/. . . /paper. htm - kao prava znanost počinje djelovati oko 1880. god. kada je razvijen SEIZMOGRAF – instrument koji detektira, bilježi i mjeri različite vibracije nastale potresom preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J. S. (1999): Essentials of Geology
MJERENJE POTRESA SEIZMOMETAR - instrument koji se koristi za detektiranje seizmičkih valova - seizmometar ne može sam zapisati pomak koji mjeri - SEIZMOGRAF preuzeto iz: Plummer, C. C. & Mc. Geary, D. (1993): Physical Geology - jednostavan seizmometar za bilježenje vertikalnih pomaka - igla koja bilježi pomiče se na skali kako se pomiče tlo, širenjem i stezanjem opruge; okvir (stalak) i skala pomiču se s tlom; tromost masa je očuvana, a igla je relativno nepomična
SEIZMOGRAF – seizmometar s napravom za zapisivanje koja proizvodi stalan zapis pomaka Zemlje, obično u obliku vijugave linije na pokretnom valjku papira preuzeto iz: Plummer, C. C. & Mc. Geary, D. (1993): Physical Geology SEIZMOGRAM – zapis vibracija Zemlje na papiru seizmograf za horizontalne pomake - bilježi pomake Zemlje na pomičnoj vrpci papira - masa je obješena sa žicom na stalak i njiše se poput njihala kada se Zemlja horizontalno pomiče preuzeto iz: Plummer, C. C. & Mc. Geary, D. (1993): Physical Geology - olovka pričvršćena za masu bilježi pomicanja na pomičnom valjku papira - prvo stižu P, S, a onda površinski valovi – zabilježeno! - seizmogram potresa iz 1967. god. , magn. 6. 2, Kalifornija
preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J. S. (1999): Essentials of Geology a) Seizmograf – mjeri horizontalne pomake (na principu inercije, tromosti, teška masa s pisačem je nepomična, dok se ostali dio naprave pomiče zajedno s tlom tijekom potresa) b) Seizmograf – mjeri vertikalne pomake; po istom principu kao a) - mreža seizmografskih stanica pokriva cijelu planetu – unutar nekoliko minuta od početka potresa - bilježenje seizmičkih valova!
granby 01033. blogspot. com/2006_06_25_archive. html
LOCIRANJE POTRESA P, S i površinski valovi – počinju se širiti uslijed potresa u isto vrijeme; kako putuju tako se postepeno odvajaju - različita brzina! - na seizmogramu stanice prvi dolazak P valova je odvojen je od prvog dolaska S valova s kratkim razmakom na papiru bilježenja - što je udaljenije žarište potresa od mjerne stanice to je vremenski interval stizanja P i S valova jače izražen na seizmogramu. - na seizmogramu očitavamo vrijeme dolaska pojedine skupine valova i amplitudu vala preuzeto iz: Plummer, C. C. & Mc. Geary, D. (1993): Physical Geology
preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J. S. (1999): Essentials of Geology
- vremenski interval između prvog dolaska P valova i S valova povećava se s udaljenošću od seizmografske stanice – interval se koristi za određivanje udaljenosti potresa (epicentra) od seizmografske stanice krivulja “put -vrijeme” - prema vremenskom razmaku u dolaženju primarnih i sekundarnih valova (kašnjenju) izračunavamo udaljenost potresa - interval od 8 min. – udaljenost epicentra je 5. 500 km preuzeto iz: Plummer, C. C. & Mc. Geary, D. (1993): Physical Geology
lociranje potresa preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J. S. (1999): Essentials of Geology preuzeto iz: Plummer, C. C. & Mc. Geary, D. (1993): Physical Geology - udaljenost od tri mjerne stanice (A, B, C) – određeno iz seizmograma i krivulje “put – vrijeme” - svaka stanica može odrediti udaljenost potresa, ali ne i njegov smjer, širenje - crta se kružnica - centar je mjerna stanica, a radijus udaljenost od potresa - potres se dogodio negdje na kružnici – gdje točno? - podaci od tri stanice za isti potres - sjecište kružnica locira mjesto potresa
MJERENJE JAČINE POTRESA dva načina: intenzitet i magnituda potresa 1. MERCALLI-CANCANI-SIEBERG - ova (MCS) ljestvica - empirijska, subjektivna - prikazuje intenzitet potresa veličina i vrsta štete - učinak potresa na ljude, objekte i tlo I – XII stupnjeva I – III stupnja IV – VI stupnja VII – IX stupnja X – XII stupnja slabi potresi srednji potresi jaki potresi katastrofalni potresi
2. RICHTER – ova ljestvica - računa se na osnovi seizmograma pojedinog potresa, izračunavanjem ukupne oslobođene energije u žarištu potresa - numerička ljestvica, energiju potresa izražava magnitudom: 0 – 8. 6 (logaritamski se povećava; magnituda 5 oslobađa 31. 5 puta više energije nego potres magnitude 4; magnituda 6 – 1000 puta više nego potres magnitude 4 (31. 5 X 31. 5)) magnituda 2 4. 5 7 8 8. 6 broj potresa/god. osjeti se, bez šteta >100. 000 šteta (vijesti!) nekoliko tisuća značajni 16 -18 velikih razmjera 1 ili 2 zabilježen maksimum? ? ? (Čile 9. 5? !)
NAJJAČI POTRESI 1920. Kina, M = 8. 6, 180. 000 žrtava 1960. Čile, M = 8. 5 – 8. 7 ? !, 5. 700 žrtava 1964. Aljaska, M = 8. 7, 114 žrtava 1976. Kina, M = 7. 6, 650. 000 žrtava 1992. Kalifornija, M = 7. 4, 1 žrtva … 2005. Pakistan, M = 7. 6, 80. 000 žrtava 2008. Kina, M= 7. 8, oko 80. 000 žrtava 2010. ČILE, M= 8, 8, ~500? - 800? žrtava HRVATSKA – najviše potresa od Albanske obale do Zadra, podvelebitski kraj i južna Slovenija - male dubine hipocentra – do 20 km Dubrovnik, 1667. g. ; Makarska 1962. g. ; Hrvatsko Zagorje, 1982. g. (posljednjih 30 godina – potresi VI – VII stupnjeva MCS ljestvice srednje jaki potresi)
POSLJEDICE POTRESA - promjene tokova podzemnih voda - promjene nivoa podzemnih voda - poplave - promjene smjera tečenja rijeka - presušivanje izvora; pojave novih izvora; pojave mineralnih izvora - pukotine u tlu - odroni i pokretanje klizišta - oštećenja plinskih i vodnih cjevovoda - oštećenja električnih vodova - požari
POMICANJE TLA - vibracije, trešnja, podrhtavanje - štete na objektima - kod velikih snažnih potresa - vidljivo je pomicanje tla - ruše se mostovi, zgrade. . . preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J. S. (1999): Essentials of Geology Oakland, Kalifornija, 1989. g. , potres Loma Prieta Indija, 1993. g. , 30. 000 poginulih
preuzeto iz: Plummer, C. C. & Mc. Geary, D. (1993): Physical Geology Kalifornija, 1994. g. preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J. S. (1999): Essentials of Geology Kalifornija, 1971. g.
POMICANJE TLA, Olema, Kalifornija, 1906. g. - deformirana ograda pri pomicanju tla (kompresija), Callatib County, Montana, 1959. g. preuzeto iz: Plummer, C. C. & Mc. Geary, D. (1993): Physical Geology - razmicanje ograde, Woodville, Kalifornija, 1906. g.
- 5 m visoka litica oblikovana pri vertikalnom pomicanju tla, Aljaska, 1964. preuzeto iz: Plummer, C. C. & Mc. Geary, D. (1993): Physical Geology - pomicanje uslijed kompresije autoputa, San Fernando Valley, Kalifornija, 1971.
KLIZIŠTA Anchorage, Aljaska, 1964. preuzeto iz: Plummer, C. C. & Mc. Geary, D. (1993): Physical Geology LIKVEFAKCIJA - vodom se saturira tlo ili sediment - može se dogoditi nekoliko minuta nakon potresa - objekti plutaju, tonu podloga teče! Niigata, 1964. g. , Japan
POŽARI - velika šteta 1906. god. – San Francisco preuzeto iz: Plummer, C. C. & Mc. Geary, D. (1993): Physical Geology preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J. S. (1999): Essentials of Geology potres Loma Prieta, San Francisco 1989. g.
TSUNAMI - iznenadna pomicanja oceanskog dna gore-dolje uslijed podmorskih potresa velik morski val, popularno zvani „plimski“ val – krivi termin, jer plima nema ništa s nastankom ove pojave! - geolozi - termin TSUNAMI (TSU – luka, NAMI – val); zovu ih i SEIZMIČKI MORSKI VALOVI www. weatherwizkids. com/earthquake 1. htm library. thinkquest. org/. . . /causes_formation. html - uzrokovani snažnim potresima (magnitude 8) poremete oceansko dno nastaju klizišta ili vulkanske erupcije - veliki dio oceanskog dna se podiže ili spušta tijekom potresa - podiže se i spušta voda iznad tog područja kada se spušta na morsku razinu nastaje dugi morski val koji velikom brzinom napreduje preko oceana
- nema veze s običnim valovima nastalim vjetrom (dužina 400 m, visina 0. 6 – 3 m, brzina 90 km/h) TSUNAMI – dužina vala 160 km, brzina 725 km/h, visina 0. 6 – 2 m, ali u blizini obale zbog topografije morskog dna može postići visinu 15 - 30 m – no često ne dolazi do velikog povećanja visine whyfiles. org/shorties/168 tsunami_warn/ Hilo, Aleuti, 1946. g. , 159 poginulih preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J. S. (1999): Essentials of Geology thedroidarmy. com/. . . /
26. 12. 2004. , Azija
rasprostranjenost potresa u svijetu SLIKA? preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J. S. (1999): Essentials of Geology - veza epicentara potresa i tektonike ploča - 80% potresa: cirkum-pacifički pojas; 15%: Mediteransko-azijski (himalajski) pojas; 5%: u unutrašnjosti ploča ili duž oceanskih hrptova
POTRESI I TEKTONIKA PLOČA DUBOKI POTRESI – BENIOFF ZONA (100 – 700 KM) - pada pod kontinente (npr. južna Amerika; počinje u Peru – Čile jarku i pada pod kontinent) i otočne lukove (npr. Aleutski otoci) preuzeto iz: Plummer, C. C. & Mc. Geary, D. (1993): Physical Geology
GRANICE PLOČA preuzeto iz: Plummer, C. C. & Mc. Geary, D. (1993): Physical Geology
PLITKI POTRESI (do 70 m dubine) divergentne granice ploča – riftne doline preuzeto iz: Plummer, C. C. & Mc. Geary, D. (1993): Physical Geology
transformne granice A - uski pojas (jedan rasjed) plitkih potresa; B - široki pojas (sustav paralelnih rasjeda) plitkih potresa preuzeto iz: Plummer, C. C. & Mc. Geary, D. (1993): Physical Geology konvergentne granice - kolizija A - dva kontinenta, široka zona plitkih potresa (kompleksni sustav rasjeda) B - ocean-kontinent subdukcija, potresi blizu površine subducirane ploče
ZONA SJENE? POTRES – valno gibanje - u sredstvima različite gustoće širi se različitim brzinama i ogiba na granici dvaju sredstava – SNELLOV ZAKON - gustoća Zemljine unutrašnjosti obzirom na debljinu (granica plašt – jezgra!!!) preuzeto iz: Plummer, C. C. & Mc. Geary, D. (1993): Physical Geology
- zona sjene P-valova nastala refrakcijom unutar Zemljine jezgre - zona sjene S-valova S - valovi ne prolaze kroz jezgru (jezgra je vjerojatno tekuća ili se ponaša kao tekućina) preuzeto iz: Plummer, C. C. & Mc. Geary, D. (1993): Physical Geology
preuzeto iz: Herak, M. (1990): Geologija
preuzeto iz: Marjanac, T. (1998): Predavanja iz Fizičke geologije
preuzeto iz: Marjanac, T. (1998): Predavanja iz Fizičke geologije
- Juna saapuu asemalle
- I juna
- Juna kollmeier
- Parallax formula
- Iso 9000 1994
- Qualitative coding examples
- Peraturan 110 akta bekalan elektrik
- 3222 de 2002
- Driscoll's model of reflection 1994
- Pengertian kecerdasan menurut winston dan pendergast, 1994
- Robbins 1994
- 1994 2001
- Hall 1994
- Thoa act 1994
- Dichiarazione di salamanca 1994
- 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002
- Nqa-1-1994
- State 3 objectives of osha 1994 act 514
- 1994
- Republic act 9293
- Danskerne findes i mange modeller lyrics
- Legge 297/1994
- Stake 2000
- Nom-012-scfi-1994
- Stc 215/1994
- Perbedaan kurikulum 1994 dengan kurikulum 2004
- Drakensberg mountains map
- Winding up of a company
- Kaganapan (1953) description
- Decreto 1860 de 1994
- Ladysmith floods 1994
- Netscape navigator 2018
- Fases de la investigación cualitativa
- Adolescent egocentrism
- Siła coriolisa 1994
- Modelo de quintanilla (1991)
- 739 del 94
- Akta keselamatan dan kesihatan pekerjaan 1994 (akta 514)
- Turing award 1994
- 1757 de 1994
- 1994-1950
- Iso 9001:1994
- North korea genocide 1948-1994
- Nom-100-stps-2020
- Seksyen 24 kewajipan am pekerja
- Samfunnskap
- Pustaka acuan driver dan oldham 1994
- National music standards
- La ley 160 de 1994
- 1994 netscape navigator
- Scope of osha 1994
- 2 skop akta osha
- Laevers 1994
- Decreto 1757 de 1994
- Fccla creed
- Matlab imaginary unit
- Zero magnitude
- Gauss law of magnetism
- Earthquake magnitude classification
- Magnitude issue emh
- Order of magnitude
- Sign magnitude