12 DOHOCI I ODREIVANJE CIJENA FAKTORA PROIZVODNJE dr

12. DOHOCI I ODREĐIVANJE CIJENA FAKTORA PROIZVODNJE dr. Svetislav Polovina

TEORIJA RASPODJELE • Teorija raspodjele objašnjava kako se dohodak i blagostanje raspodjeljuje među članove društva kao porijeklo dohodaka i razlike u njihovoj visini. • Teorija raspodjele je jedno od najsloženijih pitanja u ekonomiji, a raspodjela nije samo ekonomski već istovremeno i prvorazredni politički i socijalni problem.

PREDMET RASPODJELE • Predmet raspodjele su dohodak i bogatstvo.

DOHODAK • Dohodak čine sva novčana primanja što ga neka osoba ili domaćinstvo ostvaruje tijekom danog vremenskog razdoblja. • Dohodak se sastoji od najamnina, rente, kamata, dividendi i transfernih plaćanja a njegove osnove su rad, vlasništvo i socijalna skrb. • Dohodak se može stjecati po više osnova pa treba razlikovati raspodjelu dohodaka proizvodnih faktora od raspodjele osobnih dohodaka

BOGATSTVO • Bogatstvo čini vrijednost sredstava koja netko posjeduje u danom vremenskom trenutku. • Bogatstvo se sastoji od svog materijalnog oblika (nekretnine, pokretnine) i financijskog oblika (gotovina, štedni računi, obveznice i dionice) • Bogatstvo je akumulacija portfelja u danom trenutku vremena dok je dohodak tijek u jedinici vremena.

TEORIJA RASPODJELE KAO POSEBAN SLUČAJ TEORIJE CIJENA • Prema njoj dohoci nisu ništa drugo nego cijene proizvodnih faktora. Najamnina je cijena rada, renta cijena zemlje a kamata cijena kapitala. • Cijena proizvodnih faktora određuje se na isti način kao cijene finalnih dobara, tj. odnosom njihovih potražnji i ponude. • Prema gornjoj postavci najamnina ovisi o ponudi i potražnji rada, kamata o potražnji i ponudi kapitala a renta o potražnji i ponudi zemlje.

PRIRODA POTRAŽNJE ZA FAKTORIMA PROIZVODNJE • Potražnja za proizvodnim faktorima nije • • autonomna već izvedena potražnja jer je određena potražnjom finalnih dobara. Potražnja za proizvodnim faktorima je međuovisna potražnja jer potražnja jednog inputa pretpostavlja potražnju drugog inputa. Na međuovisnost proizvodnih čimbenika ukazivao je još u 17. st. engleski pisac W. Petty rekavši da je rad otac a priroda mati svakog dobra

DETERMINANTA POTRAŽNJE ZA FAKTOROM PROIZVODNJE • Koliko će se nekog faktora proizvodnje tražiti i upotrijebiti u proizvodnom procesu ovisi o prihodu graničnog proizvoda tog inputa (MRP)i

PRIHOD GRANIČNOG PROIZVODA FAKTORA PROIZVODNJE • Dodatni prihod koji se ostvaruje zapošljavanjem dodatne jedinice tog proizvodnog faktora uz pretpostavku ceteris paribus. • Njegova veličina jednaka je umnošku graničnog prihoda koji se ostvaruje prodajom dodatne jedinice nekog dobra (MR) i graničnog proizvoda inputa (MP) odnosno MRPi = MR*(MP)i • U uvjetima savršene konkurencije obzirom da je granični prihod jednak cijeni gornja se jednadžba preformulira u MRPi = P*MPi

PRIHOD GRANIČNOG PROIZVODA RADA • MRPL određuje potražnju za radom na tržištu radne snage. • Njegova veličina u uvjetima slobodne konkurencije određena je cijenom finalnog dobra (P) i graničnom produktivnošću rada o kojoj ovisi veličina graničnog proizvoda rada (MPL) odnosno MRPL = P * MPL • MRPL bit će veći što su cijene finalnih dobara više i što je veća granična produktivnost (MPL) i obrnuto.

PRIHOD GRANIČNOG PROIZVODA KAPITALA • MRPK određuje potražnju za kapitalom na tržištu kapitala. • Njegova veličina u uvjetima slobodne konkurencije određena je cijenom finalnog dobra (P) i graničnom produktivnošću kapitala o kojoj ovisi granični proizvod kapitala (MPK) odnosno MRPK = P*MPK • MRPK bit će veći što je cijena finalnog dobra (P) viša i što je veća granična produktivnost kapitala. • Potražnja za kapitalom je tim veća što je viši MRPK

PRIHOD GRANIČNOG PROIZVODA ZEMLJE (MRPN) • MRPN određuje potražnju za prirodnim resursima na tom tržištu. • Njegova veličina u uvjetima slobodne konkurencije određena je cijenom finalnog dobra (P) i graničnom produktivnošću prirodnih resursa (MPN) odnosno MRPN = P*MPN • Potražnja za prirodnim resursima će rasti što je cijena finalnog dobra viša i granična produktivnost prirodnog resursa veća i obrnuto.

PRIMJER IZRAČUNAVANJA PMRL U SAVRŠENOJ KONKURENCIJI Ukupni proizvod (TP) Jedinica rada (L) Granični proizvod rada (MPL) Cijena MRPL 0 0 1 20000 3 60000 2 30000 10000 3 35000 3 15000 4 38000 3 9000 5 39000 1000 3 3000

V A Ž N O ! • Granični proizvod faktora izračunava se u fizičkim jedinicama proizvoda na jedinicu danog utroška. • Zbog toga se često upotrebljava termin “granični fizički proizvod” (MNP) umjesto termina granični proizvod

GRANICA POTRAŽNJE PROIZVODNOG FAKTORA • PODUZEĆE ĆE KORISTITI NEKI INPUT SVE DOK JE PRIHOD NJEGOVOG GRANIČNOG PROIZVODA VEĆI OD DODATNOG TROŠKA TOG INPUTA. • ONOG TRENUTKA KADA SE IZJEDNAČI PRIHOD GRANIČNOG PROIZVODA INPUTA I NJEGOVI DODATNI TROŠKOVI PODUZEĆE MAKSIMALIZIRA SVOJ PROFIT

GRANICA POTRAŽNJE ZA RADOM • Poduzeće tražiti radnu snagu sve do onog trenutka kada se prihod graničnog proizvoda rada ne izjednači s cijenom rada tj. s najamninom odnosno sve dotle dok MRPL ne bude jednak najamnini

GRANICA POTRAŽNJE ZA KAPITALOM • Poduzeće će tražiti kapital sve do onog trenutka kada se prihod graničnog proizvoda kapitala ne izjednači s cijenom kapitala, tj. dok MRPK ne bude jednak kamati.

GRANICA POTRAŽNJE ZA PRIRODNIM RESURSIMA • Poduzeće će tražiti prirodne resurse sve do onog trenutka kada se prihod graničnog proizvoda prirodnih resursa ne izjednači s njihovom cijenom odnosno sve dotle dok MRPN ne bude jednak renti

PRAVILO NAJMANJEG TROŠKA • Prema ovom pravilu poduzeće minimalizira svoje troškove kada izjednači vri 9 jednosti graničnih proizvoda po novčanoj jedinici za sve korištene inpute odnosno kada je MPL/PL=MPK/PK=MPN/PN= 1/P • U gornjem izrazu MPL, MPK i MPN su granični proizvodi rada. kapitala i zemlje dok su PL, PK i PN cijene rada, kapitala i zemlje. P je cijena finalnog proizvoda • Pravilo najmanjeg troška vrijedi kako u uvjetima potpune tako i u uvjetima nepotpune konkurencije.

PRAVILO SUPSTITUCIJE • Ono se izvodi iz pravila najmanjeg troška. • Prema njemu poduzeće supstituirati onaj faktor proizvodnje čiji je prihod graničnog proizvoda manji onim koji ima veći prihod graničnog proizvoda. • Prihod graničnog proizvoda inputa bit će veći što su cijene finalnog dobra više odnosno što je njegova granična produktivnost veća te obrnuto • Ovu zamjenu inputa poduzeće čini tako dugo dok se ne ostvari jednakost iz slidea 19

PONUDA PROIZVODNIH INPUTA • Cijena proizvodnog inputa ne ovisi samo o njegovoj potražnji već također i o njegovoj ponudi. • Ponuda proizvodnih inputa ovisi o različitim čimbenicima specifično za svaki input. • Ponuda rada ovisi o njegovoj cijeni i demografskim faktorima. Ponuda zemlje ovisi o njenoj cijeni , poljoprivrednoj politici, oblicima vlasništva itd. Ponuda kapitala ovisi o prinosu od investicija, kamatnjaku i predviđanju budućih događaja.

V A Ž N O • PONUDE POJEDINIH ! PROIZVODNIH FAKTORA IMAJU RAZLIČITU ELASTIČNOST PA SU ZATO I OBLICI KRIVULJA PONUDE SVAKOG PROIZVODNOG FAKTORA RAZLIČITE.

RAVNOTEŽNA CIJENA INPUTA • Ova cijena se formira na tržištu potpune konkurencije kada se izjednače ponuda i potražnja proizvodnih inputa. Grafički će to biti u presjecištu krivulje ponude i potražnje inputa. • Pri toj cijeni su vlasnici inputa spremni prodati toliko inputa koliko su kupci voljni kupiti. • Ako je tržišna cijena viša ili niža od ravnotežne javit će se višak ponude ili potražnje proizvodnog inputa.

GRAF RAVNOTEŽE PROIZVODNOG INPUTA

V A Ž N O ! • Visoka cijena inputa je posljedica bilo ograničene ponude bilo prekomjerne potražnje inputa. • Niska cijena inputa je posljedica smanjene potražnje ili prekomjerne ponude inputa.

TEORIJA J. B. CLARKA • Ona objašnjava raspodjelu nacionalnog • • proizvoda prema teoriji granične produktivnosti. Prema njoj svaki proizvodni faktor dobiva prihod u visini graničnog proizvoda posljednje korištene jedinice Višak proizvoda koji je preostao od graničnih proizvoda prijašnjih inputa jednak je dohotku drugog proizvodnog faktora koji je sudjelovao u proizvodnji nacionalnog dohotka.

GRAF TEORIJE J. B. CLARKA

POTRAŽNJA INPUTA JE DERIVAT POTRAŽNJE FINALNIH DOBARA (graf)

POTRAŽNJA INPUTA JE DERIVAT MRP INPUTA (graf)