11 stoljea hrvatske glagoljske knjige Znaenje glagoljice papa

11 stoljeća hrvatske glagoljske knjige

Značenje glagoljice papa Pavao VI. tiskarstvo, paleografija crkveno-liturgijsko, integrativno za Hrv. ekumensko značenje povijesno pravno i političko umjetnost glazbeno (glag. pjev. ) književno (Marulić, Zoranić) edukativno turističko međunarodno reprezentativno znanstveno (Slovo) Z. Črnja, E. Hercigonja

Krčki natpis (10. ili 11. st. ) Se zida Maj opat, Radonja, Rugota, Dobroslav

Valunska ploča (10. ili 11. st. ) Baka Tjeha, sin Bratohna, unuk Juna

Bečki listići 11. st. , 2 lista pergamene Bečka nacionalna knjižnica Kločev glagoljaš, 11. st. (Innsbruck, Trento)

Budimpeštanski odlomci 11. st. , 1782. glagoljska građa prenesena u Budim, Jelačić vratio 1850. , Khuen Hedervary opet otuđio 1885. , vraćeno 1956. -60. (ne sve).

Bašćanska ploča, konac 11. st.

Treći redak Bašćanske ploče

Crtice o Bašć. ploči �Epizoda s britanskim princom Filipom �Bašćanska ploča u HAZU �font, druga B. pl. �Zvonim. , Hrvat �“The Book of Kells” �naopako

Darovnica slavnoga Dragoslava 1. siječnja 1100. Dobrinj, Vrbnik prijepis iz 16. st. “Va ime Hristovo amen. . . ” na “hrvaškom jeziku” književna, pravna vrijednost

Glagoljica u (Turskoj) Hrvatskoj 12. st. , Manastirište, kod Prijedora (Kozara) Radinu. . . suvremenik Bašćanske ploče

Glagoljica u Slavoniji 12. /13. st. (? )

Istarski razvod 1275. (prvi sloj) do 1395. , prijepis iz 1546. na 53 str. žlahtni ljudi hrvacko ime (23 puta), dežele pisar odigrao važnu ulogu priključenju Istre Hrvatskoj (B. Milanović, B. Fučić)

Vinodolski zakon � 1288. , 17 str. , 75 čl. �poslije Ruske Pravde najstariji pravni kodeks među slav. narodima �likuf (gozba), moralna zaštita žene �bar 9 eur. prijevoda (19 st. : ruski, poljski, francuski)

Misal kneza Novaka � 1368. �knez Novak Disislavić �Krbava �vrijednost - imanje osrednjeg plemića �u Bečkoj nacionalnoj knjižnici �predložak za prvotisak �zapis Jurja iz Roča

Regule sv. Benedikta 60 listova, Arhiv HAZU, iz 13. (ili 14. ) st. vjerojatno najstariji prijevod na živi jezik benediktinci su Regule morali znati napamet (120 str. )

Vrbnički statut 1388. (najstariji tekst iz 1362. ) Senjski statut 1388. , Veprinački 1507. , Kastavski iz 1590. , Mošćenički iz 1673. Zadnja tri objavljena najprije u Rusiji u 19. st. (!), a kasnije u Zg.

Brevijar Vida Omišljanina � 1396. , rađen za Roč u Istri �Nacionalna knjižnica u Beču (bivša Dvorska) � 600. obljetnica 1996. �Branko Fučić �pergamena: 3 stada od 40 ovaca �hrv. ćirilica, latinica

Juraj iz Slavonije 14. -15. st. Brežice, Sorbonne, Tours Chateau de virginite Istria eadem patria Charwati Alphabetum Charwaticum Paval dijak z Krbave

Oče naš (Juraj)

Reimski evanđelistar 1395. st. Prag, Carigrad, Rheims Texte du Sacre (Krundibena knjiga), L. Tandarić, s. A. Pantelić, B. Fučić Louis XIV. Que sais je?

Hrvojev misal � 1404. , misal Hrvoja Vukčića Hrvatinića �Topkapi Sarayi, Carigrad, 94 ilum. , 380 inicijala �dospio iz Korvinove knjižnice iz Budima (pod Turcima) �Hvalov misal, hrv. ćir. , Bologna

Njujorški misal � 1400 -1410, područje Zadra, ili Like i Krbave �Thomas Phillips �desserts of manuscripts �Henrik Birnbaum �Otto Sagner Verlag, 1977. �Andrew Corin, UCLA

I. vrbnički misal 1456. Inicijal slova B župni ured u Vrbniku izložen u Dublinu 2000. /01.

II. vrbnički misal 1462. 1 list u Princetonu, SAD Vrbnik - glagoljaški gradić Blaž Baromić, lomljene ligature Vrbnik (i Dobrinj) spomenuti 1. siječnja 1100. g.

Humski brevijar � 1442. , Istra �Metropolitana u Zagrebu �Humski grafiti i Ročki abecedarij �Humski grafiti, 12. st. (kovača Martina…) �“Zaman jezik flafoli ako srce ne moli” (Barban)

Glagoljica u Bi. H Radoslavljev zbornik (1443. ), Banja Luka (1471. )

1483. Prvotisak, inkunabula 28 godina nakon Gutenberga 11 primjeraka: Vatikan, Moskva, Washington, Beč, Zagreb

Malo povijesti tiskarstva J. Gutenberg, 1455. g. 40000 naslova inkun. , 260 gradova (Senj) 10 milijuna tiskanih inkunabula 1483. - prva hrvatska tiskana knjiga 1495. - Lekcionar Bernardina Splićanina

Baromićev Senjski misal 1494. , Senj 214 listova Budimpešta, Petrograd, Cres (147), Odessa (frag. ) 7 glag. knjiga

II. novljanski brevijar � 1495. , inicijal R, 500 listova pergamene (tj. 1000 str. ), oko 10 kg. �bitka na Krbavskom polju 1493. �zapis popa Martinca, “Turci nalegoše na jazik hrvatski. . . ”

Riječka tiskara Šimuna Kožičića � 1530. -1531. , Rijeka, �Šimun Kožičić Benja, biskup krbavsko modruški, rođen u Zadru �napušta crkvenoslavenski hrv. redakcije, prelazi na hrvatski � 5 knjiga, knižice od hrvacke zemle

Početnica 1527. �Venecija (primjerci: Beč, New York, Oxford, Petrograd), �glagoljska azbuka, od az do jest-je �sricanje, bubati �Molitva Nedilna (Gospodnja), Zdravo Marie. Luksuzna i u europskim razmjerima

Glagoljaška pustinja Blaca, Brač 15. st. dokume nti

Protestantska tiskara, Urach � 1561. -1565. � 30 ak knjiga u 25600 primjeraka �Stipan Konzul Istranin, Antun Dalmatin �Crobatische Buchstaben

Karamanov misal 1741. , Rim, Matej Karaman rusifikacija (zapravo rutenizacija) hrvatske glagoljice pad glagoljice Rafael Levaković (Misal 1631. ), brevijar 1688. Juranić, Paštrić,

Parčićev misal 1893. , napušta se ukrajinizacija nedostatak misala i brevijara sam izradio slova (gdje su? ) Tal. -hrv. rječnik, brzoglas Vajsov misal 1927. II. Vatikanski koncil

BAŠĆANSKA PLOČA Bašćanska ploča datira otprilike iz 1100. godine, a potječe iz crkve svete Lucije u Jurandvoru kod Baške na otoku Krku. To su jurandvorski ulomci, jedan nađen u 19. stoljeću i još dva ulomka nađena 1957. godine.

� Datira se u 1100. godine, a predstavlja značajan izvor za povijest hrvatskog naroda, jezika i razvitak hrvatske glagoljice. Ona pokazuje suverenitet hrvatskoga kralja Zvonimira kao donatora zemljišnog posjeda na otoku; uz jezično i književno, ta ploča ima i povijesno značenje zbog prvog spominjanja vladareva imena na narodnome jeziku - kralj Zvonimir. � Bašćansku ploču pronašao je župnik Petar Dorčić ugrađenu u pod crkve 1851. godine te upozorio Ivana Kukuljevića Sakcinskog koji ju je predstavio znanosti. 1865. djelomično ju je pročitao krčki kanonik Ivan Crnčić, a potpuno je to učinio 1875. Franjo Rački. Budući da je ploča na nekim mjestima oštećena, postoje i različitanja istoga teksta. Najpoznatiji su istraživači Bašćanske ploče Branko Fučić i Edurard Hercigonja. Stjepan Ivšić nazvao ju je "dragi kamen hrvatskog jezika". � Danas je izložena u gliptoteci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu od 1934, a u crkvi svete Lucije nalazi se njena kopija.

Natpis na Bašćanskoj ploči � Originalni prijepis 13 redaka Bašćanske ploče na latinici, prema Branku Fučiću: A[ZЪ VЪ IME O]TCA I S(I)NA [I S](VE)TAGO DUHA AZЪ OPAT[Ъ] DRŽIHA PISAHЪ SE O LEDI[N]Ě JuŽE DA ZЪVЪNIM[I]RЪ KRALЪ HRЪVATЪSKЪÏ [VЪ] DNI SVOJĘ VЪ SVETUJu LUCIJu I S[VEDO]MI ŽUPANЪ DESIMRA KRЪ[BA]VĚ MRA[TIN]Ъ VЪ L(I)CĚ PR(I)BЪNEBŽA [S]Ъ POSL[Ъ] VIN[OD](O)LĚ [ĚK](O)VЪ V(Ъ) OTOCĚ DA IŽE TO POREČE KLЪNI I BO(G) I BÏ(=12) AP(OSTO)LA I G(=4) EVA(N)J(E)LISTI I S(VE)TAĚ LUCIĚ AM(E)NЪ DA IŽE SDĚ ŽIVETЪ MOLI ZA NE BOGA AZЪ OPATЪ D(O)BROVITЪ ZЪDAH CRĚKЪVЪ SIJu I SVOEJu BRATIJu SЪ DEVETIJu VЪ DNI KЪNEZA KOSЪMЪTA OBLADAJuĆAGO VЪSU KЪRAINU I BĚŠE VЪ TЪ DNI MIKULA VЪ OTOČЪCI [SЪ S]VETUJu LUCIJu VЪ EDINO

Prijepis na suvremeni hrvatski jezik: Ja, u ime oca i Sina i Svetoga Duha. Ja opat Držiha pisah ovo o ledini koju dade Zvonimir, kralj hrvatski u dane svoje svetoj Luciji. Svjedoče mi župan Desimir u Krbavi, Martin u Lici, Piribineg u Vinodolu i Jakov na otoku. Da tko poreče, nega ga prokune Bog i dvanaest apostola i 4 evanđelista i sveta Lucija. Amen. Neka onaj tko ovdje živi, moli za njih Boga. Ja opat Dobrovit zidah crkvu ovu sa svoje devetero braće u dane kneza Kosmata koji je vladao cijelom Krajinom. I bijaše u te dane Nikola u Otočcu sa svetom Lucijom zajedno.

Baška na otoku Krku

Crkvica sv. Lucije u Jurandvoru Hrvatski grb na crkvici sv. Lucije, ne kasnije od 1494. , vjerojatno mnogo stariji (ostatak nepoznate crkve)

KRALJ ZVONIMIR Dmitar Zvonimir hrvatski kralj, vladao je od 1076. do 1089. godine. Naslijedio je Krešimira IV. Kralj Zvonimir stolovao je u Kninu, a kako za njegova vladanja nije bilo većih ratovanja, ojačao je razvitak gospodarstva i kulture