11 MAKROEKONOMIJA OTVORENE PRIVREDE MAKROEKONOMIJA OTVORENE PRIVREDE OSNOVNI

MAKROEKONOMIJA OTVORENE PRIVREDE – OSNOVNI KONCEPTI Copyright © 2004 South-Western 31

MAKROEKONOMIJA OTVORENE PRIVREDE – OSNOVNI KONCEPTI • OTVORENA I ZATVORENA PRIVREDA • Zatvorena privreda

Koliko je otvorena Srbija – kako se meri otvorenost Copyright © 2004 South-Western

STVARANJE STRUKTURE Copyright © 2004 South-Western

Robni tokovi: izvoz, uvoz, neto izvoz • Izvoz (X) čini rob. A i usluge

Robni tokovi: izvoz, uvoz, neto izvoz • Neto izvoz (NX) je vrednost izvoza minus

Robni tokovi: izvoz, uvoz, neto izvoz • Trgovinski deficit je situacija u kojoj je

Robni tokovi: izvoz, uvoz, neto izvoz • Faktori koji utiču na neto izvoz •

Slika 1 The Internationalization of the U. S. Economy Percent of GDP 15 Imports

NETO ODLIV KAPITALA • Neto odliv kapitala je kupovina inostrane aktive od strane domaćih

NETO ODLIV KAPITALA • Kada Srbin kupuje akcije Forda, Američke kompanije, to povećava neto

NETO ODLIV KAPITALA : Neto odliv kapitala • Varijable koje utiču na neto odliv

http: //www. doingbusiness. org/Explore. Ec onomies/Default. aspx? economyid=206 • • • • • Serbia

JEDNAKOST NETO IZVOZA I NETO ODLIVA KAPITALA • Neto izvoz (NX) i neto odliv

Štednja, investicije i njihov odnos sa međunarodnim tokovima • Neto izvoz je komponenta GDP:

Štednja, investicije i njihov odnos sa međunarodnim tokovima • Nacionalna štednja (S) jednaka je

Slika 2 National Saving, Domestic Investment, and Net Foreign Investment (a) National Saving and

REALNI I NOMINALNI DEVIZNI KURS • Dve najznačajnije inostrane cene su nominalni i realni

Nominalni devizni kurs • Nominalni devizni kurs izražavamo na dva načina: • Količina domaće

Nominalni devizni kurs • Ako je kurs evra 80 • To je 80 dinara

Nominalni devizni kurs • Apresijacija je rast vrednosti domaće valute merene količinom strane valute

Nominalni devizni kurs • Ako se za dinar može kupiti više strane valute došlo

Realni devizni kurs • Realni devizni kurs je odnos (rate, ratio) NIJE RACIO prema

Realni devizni kurs • Realni devizni kurs služi za poređenje cena domaćih i stranih

Realni devizni kurs • Realni devizni kurs zavisi od nominalnog kursa i domaćih i

Realni devizni kurs • Realni devizni kurs JE KLJUČNA DETERMINANTA IZVOZA I UVOZA •

Realni devizni kurs • Depresijacija realnog deviznog kursa znači da su srpska dobra postala

Realni devizni kurs • Kao rezultat, srpski izvoz raste a uvoz pada, što sa

Prva teorija određivanja deviznog kursa: Paritet kupovne moći – PPP - PURCHASING -POWER PARITY

Osnovna logika pariteta kupovne moći • Teorija pariteta kupovne moći je teorija prema kojoj

Logika PPP koncepta • Prema PPP teoriji, jedna te ista roba u svim zemljama

Logika PPP koncepta • Teorija pariteta kupovne moći bazira se na principu koji se

Logika PPP koncepta • Ako bi zakon jedne cene prestao da važi, javila bi

Logika PPP koncepta • Ako dođe do arbitraže, cene na dva tržišta će obavezno

Implikacije PPP • Ako je kupovna moć dolara uvek ista, onda se devizni kurs

Implikacije PPP • Ako CB naštampa veliku količinu novca, novac će izgubiti vrednost kako

Slika 3 Money, Prices, and the nominalni devizni kurs During the German Hyperinflation Indeksis

Ograničanja PPP teorije • Mnoga dobra ne mogu se lako transportovati niti se njima

KRITIKA BIG MAC-A • Big Mac je - hamburger, ali je i popularni indeks

TEORIJSKI OKVIR MAKROEKONOMIJE OTVORENE PRIVREDE Copyright © 2004 South-Western 32

OTVORENA PRIVREDA • JE ONA KOJA SLOBODNO RAZMENJUJE SA SVIM DRUGIM PRIVREDAMA Copyright ©

KLJUČNE MAKROEKONOMSKE VARIJABLE U OTVORENOJ PRIVREDI • Važne makroekonomske varijable u otvorenoj privredi uključuju:

Osnovne pretpostavke makroekonomskog modela otvorene privrede • BDP je data veličina • Cene su

Ponuda i tražnja raspoloživih viškova tržište deviza • Tržište raspoloživih viškova (zajmovnih sredstava –

Tržište raspoloživih viškova • Ponuda raspoloživih viškova dolazi iz nacionalne štednje (S). • Tražnja

Tržište raspoloživih viškova • Ponuda i tražnja za raspoloživim viškovima zavisi od realne kamatne

Slika 1 Tržište raspoloživih viškova realna kamatna stopa ponuda (iz štednje) Ravnotežna realnana kamatna

Tržište zajmovnih sredstava • Pri ravnotežnoj kamatnoj stopi količina koju ljudi žele da štede

Devizno tržište • Dve strane deviznog tržišta čine NCO i NX. • NCO –

Devizno tržište • Dinari se na deviznom tržištu razmenjuju za inostranu valutu. • Za

Devizno tržište • Cena koja dovodi u ravnotežu ponudu i tražnju deviza zove se

Devizno tržište • Kriva tražnje za devizama je nagnuta nadole a što devizni kurs

Slika 2 Devizno tržište realni devizni kurs Ponuda deviza (iz NCO) Ravnotežni realni devizni

Devizno tržište • Realni devizni kurs se prilagođava da uravnoteži ponudu i tražnju za

RAVNOTEŽA U OTVORENOJ PRIVREDI • Na tržištu raspoloživih • Na deviznom tržištu, viškova ponuda

RAVNOTEŽA U OTVORENOJ PRIVREDI • Neto odliv kapitala povezuje tržište zajmovnih sredstava i devizno

Slika 3 Kako neto odliv kapitala zavisi od kamatne stope realna kamatna stopa neto

RAVNOTEŽA U OTVORENOJ PRIVREDI • Cene na tržištu zajmovnih sredstava i na deviznom tržištu

Slika 4 Ravnoteža u otvorenoj privredi (a) Tržište raspoloživih viškova realna kamatna stopa (b)

KAKO EKONOMSKA POLITIKA DELUJE NA MAKROEKONOMSKU RAVNOTEŽU • Najvažnije makroekonomske varijable zavise od :

Budžetski deficit • U otvorenoj privredi budžetski deficit. . . • • Smanjuje ponudu

Slika 5 Efekti budžetskog deficita 1. Budžetski deficit smanjuje (b) neto odliv kapitala ponudu

Uticaj budžetskog deficita na tržište zajmovnih sredstava • Budžetski deficit smanjuje nacionalnu štednju što.

Budžetski deficit • Efekat budžetskog deficita na neto inostrane investicije • Više kamatne stope

Budžetski deficit • Efekat na devizno tržište • Smanjenje neto inostranih investicija smanjuje ponudu

Spoljontrgovinska politika • Spoljnotrgovinska politika je politika vlade da direktno utiče na količinu izvoza

Spoljnotrgovinska politika • Pošto ne menjanju nacionalnu štednju niti domaće investicije, trgovinske politike ne

Spoljnotrgovinska politika • Uticaj kvote • Pošto su strancima potrebni dinari da bi kupili

Spoljnotrgovinska politika • Uticaj kvote • Kamatna stopa se ne menja jer se ništa

Spoljnotrgovinska politika • Uticaj kvote • Apresijacija povećava uvoz i smanjuje izvoz. • To

Slika 6 Efekti uvoznih restrikcija (a) Tržište raspoloživih viškova realna kamatna stopa (b) neto

Spoljnotrgovinska politika • Trgovinske politike neće uticati na trgovinski bilans Copyright © 2004 South-Western

Politička nestabilnost i beg kapitala • Beg kapitala je obimno i naglo smanjenje tražnje

Politička nestabilnost i beg kapitala • Ima najveće posledice na zemlju iz koje kapital

Politička nestabilnost i beg kapitala • Kada su svetski investitori 1994. videli da Meksiko

Politička nestabilnost i beg kapitala • To je povećalo NCO. • Tražnja za zajmonim

Slika 7 Beg kapitala (a) Tržište raspoloživih viškovau Meksiku realna kamatna stopa (b) Mexican

Zašto možda dohodak neće rasti? • Centralna banka smanjuje ponudu novca • Depresijacija poskupljuje

CASE STUDY: Kriza pezosa Copyright © 2004 South-Western

CASE STUDY: Copyright © 2004 South-Western

Kriza pezosa nije pogodila samo Meksiko • Američka dobra su postala skuplja • Američke

Kako se odvijala kriza Ranih 90 -ih Meksiko je bio veoma privlačan za investicije.

Razumevanje krize • Ovi događaji vršili su pritisak na pezos da depresira • CB

Dolarske rezerve CB Meksika December 1993 ……………… $28 billion August 17, 1994 ……………… $17

katastrofa • Dec. 20: Meksiko devalvira pezos za 13% (fiksira e na 25

Pojas za spasavanje • 1995: SAD i MMF otvaraju kreditnu liniju vladi Meksika u

• Gotovo za danas! Copyright © 2004 South-Western

Danica Popović Faculty of Economics, University of Belgrade Center for Liberal-democratic studies Serbia in

DP, % u odnosu na prethodnu godinu BDP u svetu, Developing countries Developed countries

Great Depression and current Financial Crisis Copyright © 2004 South-Western

3 measures Fiscal expansion Monetary relaxation No foreign trade restrictions /beggar thy neighbour policy

• Like in the previous three quarters, the decline in domestic demand was

greater insolvency of companies has also curbed economic activity The number of companies whose

The state needs to borrow money for two reasons: to cover the budget deficit

Unemployment Srbija 16 -18% Copyright © 2004 South-Western

Balance of payments • In 2009 exceptionally low current account deficit • improvement is

bop • Improvements to the current and foreign trade accounts are, on the other

IMPORTS AND EXPORTS FALLING Copyright © 2004 South-Western

Remittances • Average quarterly values of remittance income during the crisis stood at €

Serbia in war and embargo 19902001 Copyright © 2004 South-Western

Wages average growth 15% economic growth 5% 342€ Copyright © 2004 South-Western

Unit labor costs Copyright © 2004 South-Western

• Since these data are for 2008, it should be borne in mind

IMF forecasts for Serbia (as of May 2009) • very high values of both

The outcome? • cutting the fiscal deficit to 3. 5% involves savings in current

• Monetary policy should assist • But major reforms lie ahead • •

Srbija je zatvorena Copyright © 2004 South-Western

6. 8% 3. 2% 6. 8% Copyright © 2004 South-Western

I moralna dilema • Pola miliona ljudi radi u državnom sektoru • Izvoznici čine

Zašto se ne spusti referentna kamatna stopa • Zato što bi onda kurs skočio

• Pravosuđe – reforma • Zero tolerance • Zakoni (stečaj) • Ukidanje partijske

Slides: 160

Download presentation

11 MAKROEKONOMIJA OTVORENE PRIVREDE

MAKROEKONOMIJA OTVORENE PRIVREDE – OSNOVNI KONCEPTI • OTVORENA I ZATVORENA PRIVREDA • Zatvorena privreda je ona koja nema razvijene ekonomske odnose sa drugim zemljama • Nema izvoza uvoza niti kapitalnih transakcija • Otvorena privreda je ona koja slobodno razmenjuje sa svim drugim zemljama sveta Copyright © 2004 South-Western

Robni tokovi: izvoz, uvoz, neto izvoz • Izvoz (X) čini rob. A i usluge koje se proizvode u zemlji i prodaju u inostranstvu • Uvoz (Z) čini rob. A i usluge koje se proizvode u inostranstvu i prodaju u zemlji Copyright © 2004 South-Western

Robni tokovi: izvoz, uvoz, neto izvoz • Trgovinski deficit je situacija u kojoj je neto izvoz (NX) negativan. • Uvoz > Izvoz • Trgovinski višak – suficit je situacija u kojoj je neto izvoz (NX) pozitivan. • Uvoz < Izvoz • Uravnotežena razmena nastaje kada je neto izvoz (NX) jednak nuli, dakle kada je robna razmena uravnotežena i izvoz jednak uvozu. Copyright © 2004 South-Western

Robni tokovi: izvoz, uvoz, neto izvoz • Faktori koji utiču na neto izvoz • Dohoci potrošača u zemlji i inostranstvu • Transportni troškovi • Spoljnotrgovinske politike – carine, kvote itd Copyright © 2004 South-Western

NETO ODLIV KAPITALA • Neto odliv kapitala je kupovina inostrane aktive od strane domaćih rezidenata minus kupovina domaće aktive od strane stranaca • Rezident Srbije kupuje akcije Tojote, a Rumun kupuje akcije Apatinske pivare • Amerikanac kupupje akcije Tojote a Meksikanac akcije Ford Motor corporation. Copyright © 2004 South-Western

NETO ODLIV KAPITALA • Kada Srbin kupuje akcije Forda, Američke kompanije, to povećava neto odliv kapitala iz Srbije • Kada Japanac kupuje obveznice srpske vlade, to smanjuje neto odliv kapitala iz Srbije Copyright © 2004 South-Western

NETO ODLIV KAPITALA : Neto odliv kapitala • Varijable koje utiču na neto odliv kapitala • Realna kamatna stopa na inostranu aktivu. • Realna kamatna stopa na domaću aktivu • Ekonomski i politički rizici držanja aktive u inostranstvu. • Državne politike koje definišu strano vlasništvo nad domaćom aktivom • TO JE MIKROEKONOMIJA - Copyright © 2004 South-Western

http: //www. doingbusiness. org/Explore. Ec onomies/Default. aspx? economyid=206 • • • • • Serbia Region: Europe & Central Asia Income category: Lower middle income Population: 9, 993, 904 GNI per capita (US$): 3, 280. 00 Country laws: see our Law Library Ease of. . . 2006 rank 2005 rank Change in rank Doing Business 68 95 +27 Starting a Business 60 43 -17 Dealing with Licenses 157 158 +1 Employing Workers 73 43 -30 Registering Property 110 104 -6 Getting Credit 33 96 +63 Protecting Investors 60 58 -2 Paying Taxes 64 65 +1 Trading Across Borders 51 142 +91 Enforcing Contracts 76 74 -2 Closing a Business 103 100 -3 Note: 2005 rankings have been recalculated to reflect changes to the 2006 methodology and the addition of 20 new countries. Copyright © 2004 South-Western

JEDNAKOST NETO IZVOZA I NETO ODLIVA KAPITALA • Neto izvoz (NX) i neto odliv kapitala (NCO) veoma su blisko povezani • Za privredu u celinu oni moraju biti isti tako da je: NCO = NX • Ovo važi jer svaka transakcija koja utiče na jednu stranu mora da utiče i na drugu u istom iznosu Copyright © 2004 South-Western

Štednja, investicije i njihov odnos sa međunarodnim tokovima • Neto izvoz je komponenta GDP: Y = C + I + G + NX • Nacionalna štednja je dohodak koji preostane nakon što se obavi tekuća privatna potrošnja i tekuća javna potrošnja: Y - C - G = I + NX Copyright © 2004 South-Western

Štednja, investicije i njihov odnos sa međunarodnim tokovima • Nacionalna štednja (S) jednaka je Y - C - G te: S = I + NX ili Štednja S = Domaće investicije + Neto odliv kapitala = I + NCO Copyright © 2004 South-Western

Slika 2 National Saving, Domestic Investment, and Net Foreign Investment (a) National Saving and Domestic Investment (as a percentage of GDP) Percent of GDP 20 Domestic investment 18 16 14 National saving 12 10 1965 1970 1975 1980 1985 1990 1995 2000 Copyright © 2004 South-Western

Nominalni devizni kurs • Apresijacija je rast vrednosti domaće valute merene količinom strane valute koja se za nju može kupiti. • Depresijacija je pad vrednosti domaće valute merene količinom strane valute koja se za nju može kupiti. Copyright © 2004 South-Western

Nominalni devizni kurs • Ako se za dinar može kupiti više strane valute došlo je do apresijacije dinara. • dok je kurs dinara bio 87, za 1 dinar se moglo kupiti 1. 15 evrocenti. Sada je kurs dinar 80, te se za dinar kupuje 1. 25 evrocenti • Ako se može kupiti manje, došlo je do depresijacije dinara. Ovo je intuitivno jasno – dinar depresira, manje vredi, pa se za njega može kupiti manje deviza Copyright © 2004 South-Western

Realni devizni kurs • Realni devizni kurs je odnos (rate, ratio) NIJE RACIO prema kome osoba može razmenjivati dobra i usluge jedne zemlje za dobra i usluge iz druge zemlje. Copyright © 2004 South-Western

Realni devizni kurs • Realni devizni kurs služi za poređenje cena domaćih i stranih dobara u domaćoj privredi. • Iako je karton nemačkog piva duplo skuplji od kartona američkog priva, onda je realni devizni kurs 1/2 kartona nemačkog piva za karton američkog piva. Copyright © 2004 South-Western

Realni devizni kurs • Depresijacija realnog deviznog kursa znači da su srpska dobra postala jeftinija u odnosu na robu u inostransvu • Ovo podstiče potrošače, kako u zemlji, tako i u inostranstvu da kupuju srpsku robu (uključujući US Steel – ov čelik), a da manje robe kupuju iz inostranstva Copyright © 2004 South-Western

Realni devizni kurs • Kao rezultat, srpski izvoz raste a uvoz pada, što sa obe strane deluje na promenu neto izvoza – na pad deficita ili na rast suficita • Obratno, apresijacija dinara vodi padu neto izvoza Srbije Copyright © 2004 South-Western

Prva teorija određivanja deviznog kursa: Paritet kupovne moći – PPP - PURCHASING -POWER PARITY • PPP purchasing-power parity je najjednostavniji i najšire prihvaćeni koncept koji objašnjava devizni kurs jedne valute Copyright © 2004 South-Western

Osnovna logika pariteta kupovne moći • Teorija pariteta kupovne moći je teorija prema kojoj bi trebalo da se sa jedinicom jedne valute u svim zemljama sveta može kupiti ista količina robe Copyright © 2004 South-Western

Logika PPP koncepta • Teorija pariteta kupovne moći bazira se na principu koji se zove zakon jedne cene • Prema zakonu jedne cene, jedna roba mora se prodavati po istoj ceni na svim lokacijama • Primer – ulje u Srbiji i Mađarskoj, 1999. Copyright © 2004 South-Western

Logika PPP koncepta • Ako bi zakon jedne cene prestao da važi, javila bi se neiskorišćena profitna margina • Proces iskorišćenja razlike u ceni na različitim trišćtima naziva se ARBITRAŽOM Copyright © 2004 South-Western

Logika PPP koncepta • Ako dođe do arbitraže, cene na dva tržišta će obavezno konvergirati • Prema teoriji pariteta kupovne moći, valuta mora imati istu kupovnu moć u svim zemljama, što se realizuje kroz devizni kurs Copyright © 2004 South-Western

Implikacije PPP • Ako je kupovna moć dolara uvek ista, onda se devizni kurs ne može menjati • Nominalni kurs odražava različiti nivo cena PAZI, NE INFLACIJU NEGO NIVO CENA- u dve zemlje Copyright © 2004 South-Western

Slika 3 Money, Prices, and the nominalni devizni kurs During the German Hyperinflation Indeksis (Jan. 1921 5 100) 1, 000, 000 Money supply 10, 000, 000 Price level 100, 000 1 Exchange rate . 00001 . 000001 1922 1923 1924 1925 Copyright © 2004 South-Western

Ograničanja PPP teorije • Mnoga dobra ne mogu se lako transportovati niti se njima može trgovati (pijaća voda, šišanje, spremanje stana) • Kada se proizvode u različitim zemljama, razmenljiva dobra nisu uvek savršeni supstituti Copyright © 2004 South-Western

KLJUČNE MAKROEKONOMSKE VARIJABLE U OTVORENOJ PRIVREDI • Važne makroekonomske varijable u otvorenoj privredi uključuju: • • Neto izvoz Neto inostrane investicije Nominalni devizni kurs Realni devizni kurs Copyright © 2004 South-Western

Ponuda i tražnja raspoloživih viškova tržište deviza • Tržište raspoloživih viškova (zajmovnih sredstava – loanable funds) S = I + NCO – neto odliv kapitala • Pri ravnotežnoj kamatnoj stopi količina koju ljudi žele da štede jednaka je zbiru željenih investicija i neto odliva kapitala Copyright © 2004 South-Western

Tržište raspoloživih viškova • Ponuda i tražnja za raspoloživim viškovima zavisi od realne kamatne stope. • Veća realna kamatna stopa podstiče ljude da štede i povećava količinu ponuđenih zajmovnih sredstava. • Kamatna stopa se menja tako da izjednači ponudu i tražnju na tržištu zajmovnih sredstava Copyright © 2004 South-Western

Slika 1 Tržište raspoloživih viškova realna kamatna stopa ponuda (iz štednje) Ravnotežna realnana kamatna stopa Tražnja za raspoloživim viškovima Iz investicija i NCO Ravnotežna količina Količina raspoloživih viškova Copyright © 2004 South-Western Copyright© 2003 Southwestern/Thomson Learning

Devizno tržište • Dve strane deviznog tržišta čine NCO i NX. • NCO – neto odliv kapitala predstavlja neravnotežu između kupovine i prodaje aktive • NX predstavlja neravnotežu između izvoza i uvoza robe i usluga Copyright © 2004 South-Western

Devizno tržište • Kriva tražnje za devizama je nagnuta nadole a što devizni kurs bude viši domaća roba biće skuplja. • Kriva ponude je vertikalna jer količina dolara koja stoji na raspolaganju za neto odliv kapitala ne zavisi od realnog deviznog kursa. Copyright © 2004 South-Western

Slika 2 Devizno tržište realni devizni kurs Ponuda deviza (iz NCO) Ravnotežni realni devizni kurs Tražnja za dolarima (za neto izvoz) Ravnotežna količina dolara koja se konvertuje u stranu valutu Copyright © 2004 South-Western Copyright© 2003 Southwestern/Thomson Learning

Devizno tržište • Realni devizni kurs se prilagođava da uravnoteži ponudu i tražnju za dinarima. • U tački ravnoteže tražnja za dinarima koji su potrebni za neto izvoz potpuno se izjednačava sa ponudom dolara koji će biti upotrebljeni za kupovinu aktive u inostranstvu. Copyright © 2004 South-Western

RAVNOTEŽA U OTVORENOJ PRIVREDI • Na tržištu raspoloživih • Na deviznom tržištu, viškova ponuda se stvara ponuda je iz NCO a iz nacionalne štednje a tražnja potiče od neto tražnja od domaćih izvoza investicija i NCO Copyright © 2004 South-Western

Slika 3 Kako neto odliv kapitala zavisi od kamatne stope realna kamatna stopa neto odliv kapitala je negativan. 0 neto odliv kapitala je pozitivan. Copyright © 2004 South-Western Copyright© 2003 Southwestern/Thomson Learning

RAVNOTEŽA U OTVORENOJ PRIVREDI • Cene na tržištu zajmovnih sredstava i na deviznom tržištu simultano se menjaju da bi oba tržišta sinhronizovano delovala • Dok se to dešava, bivaju determinisane makroekonomske varijable kao što su nacionalna štednja, domaće investicije, neto inostrane investicije i neto izvoz. Copyright © 2004 South-Western

Slika 4 Ravnoteža u otvorenoj privredi (a) Tržište raspoloživih viškova realna kamatna stopa (b) neto odliv kapitala realna kamatna stopa ponuda r r tražnja neto odliv kapitala outflow, NCO količina rapoloživih viškova neto odliv kapitala Realni devizni kurs ponuda E tražnja količina dolara (c) DEviyno tražite Copyright © 2004 South-Western Copyright© 2003 Southwestern/Thomson Learning

KAKO EKONOMSKA POLITIKA DELUJE NA MAKROEKONOMSKU RAVNOTEŽU • Najvažnije makroekonomske varijable zavise od : • Budžetskog deficita • Spoljnotrgovinskih politika • Političke i ekonomske stabilnosti Copyright © 2004 South-Western

Budžetski deficit • U otvorenoj privredi budžetski deficit. . . • • Smanjuje ponudu zajmovnih sredstava, Podiže kamatnu stopu, Istiskuje domaće investicije, Izaziva pad neto inostranih investicija. Copyright © 2004 South-Western

Slika 5 Efekti budžetskog deficita 1. Budžetski deficit smanjuje (b) neto odliv kapitala ponudu raspoloživih viškova. . . (a) Tržište raspoloživih viškova realna kamatna stopa r 2. . štoo ipovećava realnu Kamatnu stopu S realna kamatna stopa S B r 2 A r 3. . Što smanjuje neto odliv kapitala tražnja NCO količina rapoloživih viškova neto odliv kapitala Realna Devizni topa kurs S S 4. Smanjenje neto odliva kapitala manjuje Ponudu dolara E 2 5. . izaziva Apresijaciju kursa. E 1 tražnja količina dolara (c) devizno tržište Copyright © 2004 South-Western Copyright© 2003 Southwestern/Thomson Learning

Uticaj budžetskog deficita na tržište zajmovnih sredstava • Budžetski deficit smanjuje nacionalnu štednju što. . . • Pomera krivu ponude ulevo, što. . . • Podiže kamatnu stpu Copyright © 2004 South-Western

Budžetski deficit • Efekat na devizno tržište • Smanjenje neto inostranih investicija smanjuje ponudu dolara koja se može konvertovati u stranu valutu. • To izaziva apresijaciju realnog deviznog kursa. Copyright © 2004 South-Western

Spoljontrgovinska politika • Spoljnotrgovinska politika je politika vlade da direktno utiče na količinu izvoza i uvoza koji će zemlja obaviti u određenom periodu. . • Carina: to je porez na uvezenu robu. • Uvozna kvota: To je dozvoljeni limit na količinu uvoza Copyright © 2004 South-Western

Spoljnotrgovinska politika • Pošto ne menjanju nacionalnu štednju niti domaće investicije, trgovinske politike ne mogu da izmene trgovinski bilans. • Za dati nivo nacionalne štednje i domaćih investicija, realni devizni kurs će se prilagoditi tako da trgovinski bilans ostane isti. • Imaju veći uticaj na mikroekonomska kretanja nego u makroekonomiji. Copyright © 2004 South-Western

Spoljnotrgovinska politika • Uticaj kvote • Pošto su strancima potrebni dinari da bi kupili srpsku izvoznu robu, raste tražnja za dinarima • To izaziva apresijaciju realnog deviznog kursa. Copyright © 2004 South-Western

Spoljnotrgovinska politika • Uticaj kvote • Kamatna stopa se ne menja jer se ništa ne dešava na tržištu zajmovnih sredstava. • Nema izmene neto izvoza. • Nema promene u neto inostranim investicijama čak i ako kvota smanji uvoz. Copyright © 2004 South-Western

Spoljnotrgovinska politika • Uticaj kvote • Apresijacija povećava uvoz i smanjuje izvoz. • To neutrališe inicijalni rast neto izvoza koji nastaje usled uvođenja uvozne kvote. Copyright © 2004 South-Western

Slika 6 Efekti uvoznih restrikcija (a) Tržište raspoloživih viškova realna kamatna stopa (b) neto odliv kapitala realna kamatna stopa ponuda r r 3. Neto izvoz Se ne menja. tražnja NCO količina rapoloživih viškova neto odliv kapitala Outflow Realni kurs ponuda 1. Raste tražnja ya dolarima E 2 2. . Kurs apresira . . E D . D količina dolara (c) devizno tržište Copyright © 2004 South-Western Copyright© 2003 Southwestern/Thomson Learning

Politička nestabilnost i beg kapitala • Ima najveće posledice na zemlju iz koje kapital beži, ali deluje i na druge zemlje. • Ako se investitori zabrinu za sigurnost svoje imovine, kapital vrlo brzo može da napusti zemlju. • Kamatne stope rastu a domaća valuta depresira – samoispunjavajuće proročanstvo. Copyright © 2004 South-Western

Politička nestabilnost i beg kapitala • Kada su svetski investitori 1994. videli da Meksiko ima probleme, prodali su svoju imovinu koju su držali u Meksiku i upotrebili je da kupe aktivu u drugim zemljama. Copyright © 2004 South-Western

Politička nestabilnost i beg kapitala • To je povećalo NCO. • Tražnja za zajmonim sredstvima je porasla, što je dovelo do rasta kamatne stope. • To je povećalo ponudu pezosa na deviznom tržištu. Copyright © 2004 South-Western

Slika 7 Beg kapitala (a) Tržište raspoloživih viškovau Meksiku realna kamatna stopa (b) Mexican neto odliv kapitala realna kamatna stopa ponuda r 2 r 1 1. Rast neto odliva kapitala D 2 3. . što Povećava Kamatnu sotpu D 1 2. . Raste tražnja za Raspoloživim viškovima NCO 1 količina rapoloživih viškova NCO 2 neto odliv kapitala realna Exchange stopa S S 2 4. istovremeno Raste ponuda pezosa E 5. . Te domaćća E Valuta depresira. tražnja količina Pesos (c) devizno tržište Copyright © 2004 South-Western Copyright© 2003 Southwestern/Thomson Learning

Zašto možda dohodak neće rasti? • Centralna banka smanjuje ponudu novca • Depresijacija poskupljuje uvoznu robu i diže nivo domaćih cena, to smanjuje količinu realnog novca M/P • Potrošači mogu smanjiti potrošnju (nakit, odeća). Sve navedeno pomera LM* ulevo. Copyright © 2004 South-Western

Kriza pezosa nije pogodila samo Meksiko • Američka dobra su postala skuplja • Američke firme izgubile tržište • Hiljade bankrotstva duž granice • Meksička aktiva vredi manje u dolarima • Uticala na smanjenje štednje miliona američkih penzionera Copyright © 2004 South-Western

Kako se odvijala kriza Ranih 90 -ih Meksiko je bio veoma privlačan za investicije. 1994, političke prilike izazivaju rast premije na rizik ( ): • Ustanak seljaka • Ubistvo vodećeg predsedničkog kandidata Dodatni faktor: FED je podigla kamatnu stopu nekoliko puta da bi sprečila inflaciju u SAD (sledi, r* > 0) Copyright © 2004 South-Western

Razumevanje krize • Ovi događaji vršili su pritisak na pezos da depresira • CB Meksika je neprestano ponavljala da neće dozvoliti pad pezosa, tako da je prodavala dolare da bi mogla da povuče pezose i tako sačuva kurs • To zahteva da zemlja ima dovoljno deviznih rezervi. Ima li? Copyright © 2004 South-Western

Dolarske rezerve CB Meksika December 1993 ……………… $28 billion August 17, 1994 ……………… $17 billion December 1, 1994 …………… $ 9 billion December 15, 1994 ………… $ 7 Tokom 1994, centralna banka Meksika je billion utajila činjenicu da rezerve naglo padaju Copyright © 2004 South-Western

katastrofa • Dec. 20: Meksiko devalvira pezos za 13% (fiksira e na 25 umesto na 29 centi za dolar) • Investitori su šokirani ! ! ! …i uviđaju da mora da je CB istrošila rezerve… • , investitori beže iz meksičke aktive i izvlače svoj kapital iz Meksika. • Dec. 22: rezerve CB skoro na izmaku • Napušta se fiksni režim i e pliva. • Pri slabom, e pada za još 30%. Copyright © 2004 South-Western

Pojas za spasavanje • 1995: SAD i MMF otvaraju kreditnu liniju vladi Meksika u vrednosti od 50 milijardi $ • To je povratilo poverenje i smanjilo premiju na rizik. • Posle velike recesije tokom 1995, Meksiko je počeo sa snažnim oporavkom. Copyright © 2004 South-Western

Danica Popović Faculty of Economics, University of Belgrade Center for Liberal-democratic studies Serbia in Global Economic Crisis Workshop ‘The Regional Impact of the Global Economic Crisis: Looking into the Black Sea Economies’ (Thessaloniki, 4 December 2009) Copyright © 2004 South-Western

DP, % u odnosu na prethodnu godinu BDP u svetu, Developing countries Developed countries SAD V. BRITAN NEMACKA FRANCUSKA - - -18% -7% -12% -15% -6% -18% -12% -26% -2% -14% Copyright © 2004 4% South-Western

greater insolvency of companies has also curbed economic activity The number of companies whose accounts were blocked grew again in Q 2 by around 6, 000 and exceeded 66, 000 at the end of July. Around 25, 000 companies had on average been insolvent before the crisis escalated in Serbia. the increase in monetary expansiveness may lead to a reversal in the trend of the rise in the number of insolvent companies. Copyright © 2004 South-Western

The state needs to borrow money for two reasons: to cover the budget deficit and to fund state projects. the borrowing would have to selectively target indisputably useful investment projects, such as road and energy infrastructure construction. government borrowing abroad is a measure limited both in terms of time and value and must be accompanied by constant monitoring of the level of public debt and rate of its repayment. Copyright © 2004 South-Western

Balance of payments • In 2009 exceptionally low current account deficit • improvement is primarily a consequence of a year-on-year fall in imports, • which dropped by more than exports did over the same period, • as well as high remittance inflows • The IMF loan arrangement has resulted in a major increase in foreign currency reserves held by the National Bank of Serbia (by € 880 mn in Q 2), • but has also substantially increased long-term foreign debt. Copyright © 2004 South-Western

bop • Improvements to the current and foreign trade accounts are, on the other hand, merely a reflection of issues raised by domestic recession; • obviously, any recovery in production could again lead to a large deficit. • the fact that raw materials and capital goods were the main components that recorded falls confirms the fact that Serbia’s economy is in recession. Copyright © 2004 South-Western

Remittances • Average quarterly values of remittance income during the crisis stood at € 660 mn (average of the three quarters mentioned above), • as opposed to average quarterly values amounted to € 400 mn. • Even with the caveat that remittance data are not completely accurate, we can note that remittance inflows have risen during the crisis – or, rather, that they certainly have not fallen. Copyright © 2004 South-Western

• Since these data are for 2008, it should be borne in mind that the period since the beginning of the crisis is characterized by • further foreign borrowing in both Serbia and the region, • as well as a simultaneous fall in GDP and exports. • Since September (when the crisis began) Serbia’s debt grew by € 1. 2 bn, or 10. 4 percentage points of GDP. This suggests that risks facing the Serbian economy in this respect are growing quickly. Copyright © 2004 South-Western

IMF forecasts for Serbia (as of May 2009) • very high values of both indebtedness indicators are expected over the coming several years. • The share of foreign debt in GDP will stand at • • 76. 3% by the end of 2009 and is to rise to 85. 6% in 2010 peaking at 90. 4% in 2011 and gradually declining afterwards. • Similarly, the IMF’s forecasts for Serbia with respect to the other indicator, the ratio of foreign debt to exports of goods and services, are as follows – 282. 2% in 2009; 302. 8% in 2010; and 306. 3% in 2011, after which a gradual decline is expected • (see http: //www. imf. org/external/pubs/ft/scr/2009/cr 09158. pdf). Copyright © 2004 South-Western

The outcome? • cutting the fiscal deficit to 3. 5% involves savings in current public spending of more than the 2% percentage points • The overvalued dinar will prevent exports • The greatest tensions lie in fiscal policy. • In the short term, it is fiscal policy that should stimulate economic activity, but… Copyright © 2004 South-Western

I moralna dilema • Pola miliona ljudi radi u državnom sektoru • Izvoznici čine su 1/5 GDP • 4/5 GDP je “mirno” • Niko ne ide u stečaj • Posao se ne gubi zbog krize i dnevnih ekonomskih razloga • Vredi li štrajkovati? Copyright © 2004 South-Western

Zašto se ne spusti referentna kamatna stopa • Zato što bi onda kurs skočio na mnogo viši nivo!!!! • MMF- 3 mlrd upravo u te svrhe • Rizik ostaje • Prelazak na evro • Ključ je u fiskalnoj politici Copyright © 2004 South-Western