1 SIMEON VRATANJA 1611 1630 posveenje primio od

1. SIMEON VRATANJA (1611. -1630. ) -posvećenje primio od Korintskog arhiepiskopa Kozme, ali je valjanost tog ređenja bilo sumnjivo pa je morao biti “uvjetno posvećen” od kardinala Belarmina; i Simeon je morao poslije “rukopolagati” (rediti) uvjetno - zamolio je Papu da Marča postane arhimandrija, što je papa i dozvolio 21. studenoga 1611. godine 2. MAKSIM PREDOJEVIĆ (1632. – 1642. ) 3. GABRIJEL PREDOJEVIĆ (1642. – 1644. ) 4. BAZILIJE PREDOJEVIĆ (1644. – 1648. ) - bio je arhimandrat manastira u Gomirju kod Ogulina, a Ferdinand III. imenovao ga je marčanskim episkopom, pod naslovom svidnički 5. SAVA STANISLAVIĆ (1648. – 1661. ) 6. GABRIJEL MIJAKIĆ (1663. – 1670. ) - car Leopold I. imenovao ga je igumanom manastira Marča; za biskupa je rukopoložen u Rumunjskoj - god. 1670. uhićen je zbog sudjelovanja u uroti Petra Zrinskog i Krste Frankopana, i odveden u Senj 7. PAVAO ZORČIĆ (1671. – 1685. ) - papa Klement X. imenovao ga je apostolskim vikarom s naslovom episkopa platejskog - god. 1680. kupio je na Griču od plemića Patačića jednu kuću za sjemenište 8. MARKO ZORČIĆ (1685. – 1688. )

9. IZAIJA POPOVIĆ (1689. – 1699. ) 10. GABRIJEL TURČINOVIĆ (1700. – 1707. ) 11. GRGUR JUGOVIĆ (1707. – 1709. ) - bio je iguman (poglavar samostana) manastira u Marči 12. RAFAEL MARKOVIĆ (1709. – 17726. ) - papa Klement XI. Imenovao ga je 1712. god. Apostolskim vikarom “Vlaha grčkoga katoličkoga obreda koji borave u zagrebačkoj biskupiji” - od 1713. god. se potpisuje kao “biskup vlaški” ili “biskup svidnički i platejski” - prvi je od marčanskih vladika god. 1717. svečano instaliran u Žumberku 13. GRGUR VUČINIĆ (1727. – 1733. ) 14. SILVESTAR IVANOVIĆ (1734. – 1735. ) - vršio je službu svidničkog vladike, a prije toga biskupski vikar, a prije biskupskog imenovanja umro je shrvan tugom u Zagrebu u sjemeništu - najtzužniji mu je dan bio kad su 19. studenoga 1735. u Marču provalili konjanici i mučili monahe 15. TEOFIL PAŠIĆ (1738. – 1746. ) 16. GABRIJEL PALKOVIĆ (1751. – 1758. ) 17. BAZILIJE BOŽICKOVIĆ (1759. – 1777. )

1. BAZILIJE BOŽIĆKOVIĆ (1777. – 1785. ) - prvi križevački grkokatolički biskup - nakon spaljivanja Marče odlazi u Zagreb; u Rimu je sedam godina bio prokurator Reda sv. Bazilija Velikoga - od Papae je dobio naslov dioklecijanopolitanski, apostolski vikar Vlaha ili Grka koji borave u Zagrebačkoj biskupiji - Papa Klement XIII. dao mu je nakon posvete opsežne facultates (razne ovlasti) u 22 točke - izgradio je novu zgradu sjemeništa nakon što je izgorilo 2. JOZAFAT BASTAŠIĆ (1787. – 1793. ) 3. SILVESTAR BUBANOVIĆ (1794. – 1810. ) – prenio sijelo (sjedište biskupa) u Križevce 4. KONSTANTIN STANIĆ (1814. – 1830. ) 5. GABRIEL SMIČIKLAS(1834. – 1856. ) 6. ĐURO SMIČIKLAS (1857. – 1881. ) 7. ILIJA HRANILOVIĆ (1883. – 1889. ) 8. JULIJE DROHOBECKI (1891. – 1920. ) - podigao Križevačku katedralu - sirotište Julianeum - obnovio biskupsku kuriju u Pribiću

9. DIONIZIJE NJARADI (1920. – 1940. ) - izdao je molitvenik Gospodu pomolimsja i katekizme za rusinsku i hrvatsku mladež u pučkim školama - imenovan apostolskim administratorom Prjaševske biskupije u Slovačkoj - prvi je uveo duhovne vježbe za svećenike, misije u župama, doveo sestre bazilijanke 10. JANKO ŠIMRAK (1942. – 1946. ) 11. GABRIJEL BUKATKO (1952. – 1981. ) 12. SLAVOMIR MIKLOVŠ (1983. – 2009. ) - ustoličio ga je zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić - oformio je Prezbitersko vijeće, Pastoralno-katehetsko vijeće, te ekonomsko i građevinsko vijeće - osnovao je župu u Slavonskom Brodu, te pastoralni centar za grkokatolike u Samoboru i Jastrebarskom 13. NIKOLA KEKIĆ (2009. ) - papa Benedikt XVI. imenovao ga je 25. svibnja 2009. križevačkim biskupom, a kardinal Josip Bozanić ga je ustoličio kao 13. po redu