1 RAZVOJ PRISTUPA KVALITETU TOTAL QUALITY MANAGEMENT TQM

  • Slides: 29
Download presentation
1

1

RAZVOJ PRISTUPA KVALITETU TOTAL QUALITY MANAGEMENT (TQM) QUALITY ASSURANCE(QA) QUALITY CONTROL (QC) INSPECTION (I)

RAZVOJ PRISTUPA KVALITETU TOTAL QUALITY MANAGEMENT (TQM) QUALITY ASSURANCE(QA) QUALITY CONTROL (QC) INSPECTION (I) *Završna kontrola *Sortiranje/klasir. *Korekt. mere *Identifikacija neusaglašenosti ·Poslovnik ·Ref. procesa ·Autokontr. ·Ispit. proizvoda ·Osnovno planiranje kvaliteta ·Osnovna SPC ·Kontrola dokumenata ¨Nezavisna ocena ¨Interni audit sist. ¨Planiranje kvalit. ¨Poslovnik, procedure, uputstva ¨Troškovi kvaliteta ¨Neproizvodne operacije ¨FMEA ¨SPC ¨Neprekidna poboljšanja ¨Učešće isporučilaca i kupaca ¨Obuhvata sve operacije ¨Merenje performansi ¨Timski rad ¨Učestvuju svi zaposleni 2

MODEL TOTALNOG UPRAVLJANJA Q-TQM n n n n Shvatanje Q kao preduzetničkog zadatka Rukovodstvo

MODEL TOTALNOG UPRAVLJANJA Q-TQM n n n n Shvatanje Q kao preduzetničkog zadatka Rukovodstvo preuzima donošenje odluka za Q Princip “odozgo na dole” Orjentacija na potrošača-kupca Uključenje isporučioca Menadžment životne sredine Kvalitet društva 3

FILOZOFIJA Q n TQM SE POSMATRA KAO DINAMIČKO STREMLJENJE KA: n n ANALIZI POSTOJEĆE

FILOZOFIJA Q n TQM SE POSMATRA KAO DINAMIČKO STREMLJENJE KA: n n ANALIZI POSTOJEĆE SITUACIJE U ORGANIZACIJI PRONALAŽENJU I OTKLANJANJU SLABIH MESTA I POBOLJŠAVANJU POSLOVANJA PREDUZEĆA UZIMAJUĆI U OBZIR I ŽIVOTNU SREDINU SHVATANJE VREDNOSTI KVALITETA KAO STRATEŠKOG FAKTORA KONKURENTSKE PREDNOSTI 4

NOSIOCI USPEHA U BORBI ZA KVALITET n n n Edvard Deming-statističar koji je uveo

NOSIOCI USPEHA U BORBI ZA KVALITET n n n Edvard Deming-statističar koji je uveo principe Q u Japanu i postavio osnove SCQ Džozef Juran Išikava Taguči Filip Krosbi i Armand Fajgenbaum 5

FILOZOFIJA DEMINGA-14 PRINCIPA UPRAVLJANJA KOMPANIJOM 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Jasno sledljiv

FILOZOFIJA DEMINGA-14 PRINCIPA UPRAVLJANJA KOMPANIJOM 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Jasno sledljiv cilj preduzeća Nova filozofija poslovanja Prekinuti kontrole razvrstavanja Ne davati obaveznu prednost jeftinijem predlogu Stalno usavršavanje sistema Osvajanje savremenih postupaka obučavanja Obezbediti pravilno ponašanje rukovodstva 6

FILOZOFIJA DEMINGA-14 PRINCIPA UPRAVLJANJA KOMPANIJOM 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. Otklanjanje atmosfere

FILOZOFIJA DEMINGA-14 PRINCIPA UPRAVLJANJA KOMPANIJOM 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. Otklanjanje atmosfere straha Uklanjanje barijera Izbegavanje predrasuda Ne postavljati stroge normative Obezbediti da izvršilac bude ponosan na svoj rad Podsticati obučavanje Obaveze upravljanja preduzećem 7

LANČANA REAKCIJA PO DEMINGU NA POBOLJŠANJE KVALITETA n n n n Poboljšanje kvaliteta rezultata

LANČANA REAKCIJA PO DEMINGU NA POBOLJŠANJE KVALITETA n n n n Poboljšanje kvaliteta rezultata procesa Povišenje produktivnosti Smanjenje troškova Sniženje cena Veće učešće na tržištu Učvršćenje pozicije na tržištu Obezbeđenje radnih mesta Povraćaj uloženih sredstava 8

OSNOVNE POSTAVKE KONCEPTA JURAN-a n n n n Odgovornost za Q prvih ljudi u

OSNOVNE POSTAVKE KONCEPTA JURAN-a n n n n Odgovornost za Q prvih ljudi u preduzeću Uspostavljeni odnosi Proizvođač-potrošač u čitavom tehn. Lancu Stroga orjentacija na kupca Identifikacija zaposlenog sa preduzećem Svi moraju da govore istim jezikom dohodka Strategija preduzeća sa orjentacijom na Q Primena Statističkih metoda kontrolisanja kvalit. Uvođenje stalnih poboljšanja 9

OSNOVNE POSTAVKE FAJGENBAUM-ovog KONCEPTA Q n n n n Središnja tačka-odgovornost menadžmenta Strategija menadžmenta-odgovornost

OSNOVNE POSTAVKE FAJGENBAUM-ovog KONCEPTA Q n n n n Središnja tačka-odgovornost menadžmenta Strategija menadžmenta-odgovornost za kvalitet Koncentracija pažnje na radnika Ocenjivanje radnika preko kvaliteta njegovog rada Merenje kvaliteta praćenjem troškova Primena statističkih metoda Integracija po horizontali 10

POSTAVKA MENADŽMENTA U QMS-u MISIJA STRATEŠKO PREISPITIVANJE POLITIKA STRATEGIJA OPERATIVNI CILJEVI PERIODIČNO PREISPITIVANJE PLANOVI

POSTAVKA MENADŽMENTA U QMS-u MISIJA STRATEŠKO PREISPITIVANJE POLITIKA STRATEGIJA OPERATIVNI CILJEVI PERIODIČNO PREISPITIVANJE PLANOVI PEOCESNI OPERATIVNI CILJEVI PROGRAM REALIZACIJE 3… TEKUĆE PRAĆENJE I PREISPITIVANJE 11

FORMULISANJE FUNKCIJE UPRAVLJANJA ORGANIZACIJOM n SVAKO PREDUZEĆE U OKVIRU STRATEŠKOG PLANIRANJA ZA USPEŠNO UPRAVLJANJE

FORMULISANJE FUNKCIJE UPRAVLJANJA ORGANIZACIJOM n SVAKO PREDUZEĆE U OKVIRU STRATEŠKOG PLANIRANJA ZA USPEŠNO UPRAVLJANJE POSLOVANJEM TREBA DA IMA DEFINISANE I USKLAĐENE SLEDEĆE ELEMENTE: n VIZIJA n MISIJA n POLITIKA n STRATEŠKI CILJEVI I TAKTIČKI CILJEVI-PROGRAMI 12

Vizija n n Za nju se kaže da je: n Zvezda vodilja ka uspešnom

Vizija n n Za nju se kaže da je: n Zvezda vodilja ka uspešnom poslovanju (Jobs) n Organizaciono usmeravajuća sila koja kanališe energiju zaposlenih u kompaniji u određenom smeru, jer se u toj meri obraća njihovom srcu i razumu DA BI SE VIZIJA PRETVORILA U MISIJU-GLOBALNI ZADATAK NEOPHODNO JE DA BUDE SINTEZA: n OTVORENOSTI (Usmerena prema spolja ka stvarnim potrebama čoveka) n SPONTANOSTI (okrenuta ka unutra, sposobnost da se prihvate razne stvarne pozicije sa kojih se posmatra n SMISAO ZA REALNOST 13

PAŽNJA n n Vizionari su mnoge kompanije doveli do propasti, jer nisu imali smisao

PAŽNJA n n Vizionari su mnoge kompanije doveli do propasti, jer nisu imali smisao za realnost ili ni su bili u stanju da svoje vizije prenesu na saradnike! VIZIJA MORA BITI IZAZOV DA BUDETE BOLJI! Preduzeće bez Vizije je kao čovek u mraku Najvažnija je kod ulaska u nove poslove i kod osvajanja novih proizvoda, tržišta. . . 14

DEFINICIJA MISIJE n Definiše se kao: VODIČ ZA BUDUĆE AKCIJE KOMPANIJE, U PRAVCU KOJI

DEFINICIJA MISIJE n Definiše se kao: VODIČ ZA BUDUĆE AKCIJE KOMPANIJE, U PRAVCU KOJI JE DEFINISAN VIZIJOM, PRI ČEMU SE DEFINIŠU AKCIJE KOJE SE ODNOSE NA ODREĐENE: PROIZVODE n TRŽIŠTA n TEHNOLOGIJE KOJI SU BITNI ZA POSLOVANJE n 15

OSNOVNI ELEMENTI MISIJE TREBA DA SE TEMELJE NA STANOVIŠTU: n n n NOVI PROIZVOD

OSNOVNI ELEMENTI MISIJE TREBA DA SE TEMELJE NA STANOVIŠTU: n n n NOVI PROIZVOD MOŽE DA ZADOVOLJI ZAHTEVE KUPACA NOVI PROIZVOD MOŽE DA OBEZBEDI ZNAČAJNU KORIST PREDUZEĆU NOVA TEHNOLOGIJA MOŽE DA OBEZBEDI PROIZVOD SA KONKURENTNOM CENOM, ZAHTEVANIM KVAKLITETOM I PRIHVATLJIVIM TROŠKOVIMA SA NOVIM PROIZVODOM JE MOGUĆE STVORITI POZITIVAN IMIDŽ PREDUZEĆA NOVI PROIZVOD ĆE BITI PRIHVAĆEN I OD STRANE ZAPOSLENIH 16

POLITIKA KVALITETA n NAKON DEFINISANJA MISIJE PREDUZEĆA, U OKVIRU STRATEŠKOG PLANIRANJA DEFINIŠU SE I:

POLITIKA KVALITETA n NAKON DEFINISANJA MISIJE PREDUZEĆA, U OKVIRU STRATEŠKOG PLANIRANJA DEFINIŠU SE I: n POLITIKA POSLOVNOG SISTEMAKORPORATIVNA, n A ZATIM I FUNKCIONALNE POLITIKE MEĐU KOJIMA JE I POLITIKA KVALITETA 17

Poslovna politika n n n Politika kvaliteta Poslovnog sistema predstavlja viziju realizacije strateških ciljeva

Poslovna politika n n n Politika kvaliteta Poslovnog sistema predstavlja viziju realizacije strateških ciljeva koji se odnose na: n Investicije, n Proizvodni program n Razvoj preduzeća, n Kvalitet itd. . Donosi je i usvaja najviši organ upravljanja. Top menadžment U sklopu Poslovne politike definišu se i funkcionalne politike među kojima je politika kvaliteta 18

Šta je Politika Q n n n Predstavlja opšte namere i ciljeve preduzeća u

Šta je Politika Q n n n Predstavlja opšte namere i ciljeve preduzeća u pogledu kvaliteta (ISO 8402) Jednom usvojena važi dok se ne koriguje ili odbaci Kod procesa koji se ponavljaju doprinosi automatizaciji donošenja odluka i time smanjuje neusaglašenosti Utvrđujući Politiku kvaliteta najviši organ upravljanja svoj uticaj i odgovornost širi na sve nivoe sistema upravljanja organizacijom Politika Q je potreban ali ne i dovoljan element za vođenje konkretnih akcija na upravljanju kvalitetom 19

Realizacija Poslovne politike n U cilju realizacije potrebno je pratiti i njeno sprovođenje i

Realizacija Poslovne politike n U cilju realizacije potrebno je pratiti i njeno sprovođenje i u skladu sa rezultatima i novim zahtevima vršiti njenu korekciju, pa je potrebno pored definisanja Politike definisati i : n n n Nosioce sprovođenja politike Način sprovođenja Pravila Odgovornost za sprovođenje Preduzimanje mera za slučaj odstupanja od usvojene Politike 20

Osnove za definisanje Politike n n n Utvrđuje se stepen prestiža proizvoda na tržištu

Osnove za definisanje Politike n n n Utvrđuje se stepen prestiža proizvoda na tržištu Definiše se stepen zadovoljstva zahteva potrošača Određuje se oblik odnosa sa proizvođačem opreme Utvrđuje se oblik veze sa potrošačima Utvrđuje se oblik rukovođenja 21

DEFINISANJE POLITIKE KVALITETA PO FUNKCIJAMA POSLOVNOG SISTEMA n n n Obuhvata postupke i aktivnosti

DEFINISANJE POLITIKE KVALITETA PO FUNKCIJAMA POSLOVNOG SISTEMA n n n Obuhvata postupke i aktivnosti u skladu sa Krugom kvaliteta u svim radnim sistemima organizacije kako bi se realizovalo totalno upravljanje kvalitetom Tako imamo: Politiku kvaliteta u Israživanju tržišta, Nabavci, Realizaciji, Prodaji, itd. . Sve Funkcionalne politike kvaliteta moraju da budu usaglašene sa generalnom politikom kvaliteta 22

IZJAVA O KVALITETU n n Generalni direktor daje Izjavu Q, koja proističe iz definisane

IZJAVA O KVALITETU n n Generalni direktor daje Izjavu Q, koja proističe iz definisane Politike kvaliteta Poslovnog sistemaorganizacije Data Izjava treba da bude kratka i jasna i namenjena je kupcima, klijentima, poslovnim partnerima i zaposlenima u preduzeću U tekstu Izjave generalni direktor treba da pokaže da su on i njegovo preduzeće SVESNI ZNAČAJA KVALITETA Ovaj akt, koji se daje na polovini, max jednoj stranici i uramljen stavlja na vidnom mestu u organizaciji, iako je deklerativan, predstavlja u prvom redu MORALNU ODGOVORNOST DIREKTORA KOJI JE POTPISAO, ALI I ZA 23 PREDUZEĆE

DEFINISANJE CILJEVA Q POSLOVNOG SISTEMA · · · Politika Q je potreban ali ne

DEFINISANJE CILJEVA Q POSLOVNOG SISTEMA · · · Politika Q je potreban ali ne i dovoljan element za vođenje konkretnih akcija na upravljanju kvalitetom Ciljevi Q Poslovnog sistema treba da budu jasno definisani za ključne elemente Sistema Q i daju se za određeni vremenski period Najviše rukovodstvo prvo na osnovu Politike Q definiše opšte ciljeve Q koji imaju globalni karakter 24

GRUPISANJE OPŠTIH CILJEVA IMAMO DVE VRSTE OPŠTIH CILJEVA: n 1. 2. n CILJEVI KOJIMA

GRUPISANJE OPŠTIH CILJEVA IMAMO DVE VRSTE OPŠTIH CILJEVA: n 1. 2. n CILJEVI KOJIMA SE ISKAZUJE ZADOVOLJSTVO POSTOJEĆOM SITUACIJOM I USMERENI SU SAMO NA ODRŽAVANJE TAKVOG STANJA CILJEVI KOJIMA SE POSTIŽE UNAPREĐENJE KVALITETA PROIZVODA I USLUGA, MOGU SE REALIZOVATI KONCEPCIJOM n SMANJENJA TROŠKOVA n KONCEPCIJOM RAZVOJA ZA NEKE OPŠTE CILJEVE POTREBNO JE DEFINISATI I SPECIJALNE CILJEVE 25

INSTRUKCIJE ZA DEFINISANJE CILJEVA Q n n Respektovanje Ugovora o zahtevima i obavezama, koji

INSTRUKCIJE ZA DEFINISANJE CILJEVA Q n n Respektovanje Ugovora o zahtevima i obavezama, koji se sklapa između Proizvođača i Potrošača Poštovanje standarda i jasno definisane i usvojene politike Q Ciljem se definiše: KO, KAKO, GDE i ZA KOJE VREME treba da uradi neki zadatak Za definisanje nekih ciljeva, neophodan je čitav niz aktivnosti, koje se definišu donošenjem planova 26

ODGOVORNOST RUKOVODSTVA OBAVEZE I DELOVANJE RUKOVODSTVA n USREDSREĐENOST NA KORISNIKA n POLITIKA KVALITETA n

ODGOVORNOST RUKOVODSTVA OBAVEZE I DELOVANJE RUKOVODSTVA n USREDSREĐENOST NA KORISNIKA n POLITIKA KVALITETA n PLANIRANJE n ODGOVORNOSTI, OVLAŠŽENJA I KOMUNIKACIJE n predstavnik rukovodstva n PREISPITIVANJE QMS-a 27

SEDAM ALATA MENADŽMENTA M 1: DIJAGRAM AFINITETA M 2: RELACIONI DIJAGRAM M 3: DIJAGRAM

SEDAM ALATA MENADŽMENTA M 1: DIJAGRAM AFINITETA M 2: RELACIONI DIJAGRAM M 3: DIJAGRAM STABLA M 4: DIJAGRAM MATRICE M 5: PORTOFILIO M 6: MREŽNI PLAN M 7: PLAN ODLUČIVANJA O PROBLEMU 28

SEDAM ALATA KVALITETA Q 1: ZBIRNE LISTE GREŠAKA Q 2: HISTOGRAMI Q 3: KONTROLNE

SEDAM ALATA KVALITETA Q 1: ZBIRNE LISTE GREŠAKA Q 2: HISTOGRAMI Q 3: KONTROLNE KARTE KVALITETA Q 4: PARETO ANALIZA Q 5: KORELACIONI DIJAGRAM Q 6: BRAINSTORMING Q 7: ISHIKAWA DIJAGRAM (UZROK-POSLEDICA) 29