1 industrijska revolucija Industrija proizvodnja Revolucija prevrat nagla

1. industrijska revolucija • Industrija – proizvodnja • Revolucija – prevrat, nagla promjena • 1. industrijska revolucija – prelazak s ručnog rada na rad strojevima (manufaktura → tvornica); primjena tehničkih izuma u proizvodnji s ciljem njezinog ubrzanja i pojeftinjenja • preduvjeti promjena: • - tehnički izumi • - izvori energije (kameni ugljen) • - akumulacija kapitala (stvaranje viška sredstava koji se ulaže u proizvodnju) • - jedinstveno tržište • - radna snaga (agrarna revolucija)

tehnički izumi • Parni stroj – 1712. Thomas Newcomen

• James Watt 1769. (ključni izum – početak ind. revolucije

• Richard Arkwright 1769. mehanička predilica

• Robert Fulton 1807. parobrod („Clermont”) • 1819. parobrod „Savannah” prva plovidba preko Atlantika

• George Stephenson 1814. lokomotiva („Rocket”) • Prva redovna pruga: Liverpool. Manchester 1830.

• Samuel Morse telegraf 1837

agrarna revolucija • agrarna revolucija – unaprjeđivanje poljoprivredne proizvodnje • plodored (umjesto tropoljnog sustava), korištenje prirodnih gnojiva, usavršavanje sjetve, žetve i mlaćenja, nove kulture: kukuruz i krumpir, intenziviranje stočarstva • društvene posljedice agrarne revolucije: • povećanje proizvodnje hrane • veći prirast stanovništva • veleposjednici proizvode za tržište ( «ograđivanje» ), farmeri – srednji posjednici → propadanje malih posjednika • migracije u gradove → proletarijat • U srednjoj i istočnoj Europi – refeudalizacija /još jače vezivanje kmetova uz zemlju/ (još nema ind. revolucije)

Posljedice prve industrijske revolucije • - razvoj kapitalizma (privatno vlasništvo, slobodno tržište, profit) • - urbanizacija • - razvoj tvorničke proizvodnje → jeftina industrijska roba (odjeća!) • - revolucija prometa • - socijalna nejednakost → buržoazija (vlasnik sredstava za proizvodnju, visok životni standard) i radništvo (nude radnu snagu, niski standard) • - zbog velike ponude radne snage položaj industrijskih radnika vrlo je nepovoljan → Ludizam: otpor engleskih radnika uvođenju strojeva (Ned Ludd) • Razvoj novi ekonomskih teorija: • Merkantilizam (veći izvoz od uvoza, pojava državnih monopola) • Ekonomski liberalizam (A. Smith – Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda) – princip „Laissez -faire (bez ikakvih ograničenja tržišta)