1 Grupisanje i sreivanje podataka Rezultat prve faze

1. Grupisanje i sređivanje podataka • Rezultat prve faze postupka statističkog istraživanja je amorfna i haotična sirova statistička građa koju treba dalje sortirati, grupisati i sređivati, odnosno obrađivati. Grupisanje i sređivanje empirujskih podataka predstavlja raščlanjivanje statističkog materijala prema vrsti grupnih obilježja i njihovim modalitetima na odgovarajuće grupe, čijim se redanjem po određenom kriteriju, formiraju statističke serije. 1

• Statistički podaci u izvornom obliku predstavljaju gomilu prikupljenog materijala i izvještaja u tvrdoj ili elektronskoj formi, koji su kao takvi neupotrebljivi direktno, niti je moguće na osnovu njih bilo šta zaključivati. • Ovakvu masu statističkog materijala je potrebno određenim tehnikama obrade, zasnovanim na statističkim principima, učiniti podesnim za statističku analizu. Sređivanjem i grupisanjem, kao sinhronizovanim poslovima, nastaju podaci grupisani po obilježjima jedinica posmatranja. 2

• Grupisanje podataka vrši se pridruživanjem jedinica i formiranjem grupa po modalitetima datog obilježja , na osnovu prethodno izrađene šeme grupisanja , u kojoj je dat izbor obilježja , i red po kom će se vršiti grupisanje. • Pjedinačni podaci se raščlanjuju prema vrijednostima obilježja u šeme, obrazujući pritom nizove grupisanih podataka u vidu statističkih serija. Podaci sređeni u statističke serije brojčano izražavaju promjene u strukturi pojave , po određenim karakteristikama, odnosno njen varijabilitet. 3

• Pitanja izbora obilježja i tehnike formiranja grupa, kao i varujacionog intervala koji je osnov sređivanja, moraju biti riješena u skladu sa coljem istraživanja. • Sastavljanje šeme grupisanja predstavlja oblik ili šablon grupisanja podataka po pojedinim vrstama obilježja, pa prema tom kriteriju tazlikujemo sljedeće vrste grupisanja: 4

• -prema vrsti grupnog obilježja : stvarno(numeričko i atributivno), vremensko i prostorno, • -prema obimu (broju obilježja) : prosto i kombinovano, • -prema cilju: tipološko, varijaciono i analitičko, 5

• • -prema atributivnim modalitetima; u obliku nomenklatura i klasifikacija kao službeno propisanih i zvaničnih šema koje predstavljaju sistematizovane spiskove svih modaliteta u kojima se posmatrano obilježje parametarski konkretizuje. Prema šemi grupisanja i cilju istraživanja prikupljeni statistički materijal tehničkometodološki se sređuje rasporedom u serije i tabela koje predstavljaju sintaksu statističkog jezika. 6

Satističke serije • Statističko istraživanje određene pojave, procesa ili događaja temelji se na prikupljanju, sređivanju, obradi i statističkoj analizi originalnih podataka, do kojih dolazimo empirijskim radom. Rezultat ovakve procedure u statističkom smislu je niz empirijskih podataka koji, uređen prema zadanom kriterijumu, predstavlja empirijsku distribuciju. 7

– Pošto se statističko zaključivanje temelji na raspoloživim informacijama o karakteristikama jedinica posmatranja, logično je da te informacije, sređene po nekom algoritmu, nazivamo statističkim serijama. – Dakle, statističke serije su nizovi grupisanih podataka koji jezikom cifre prikazuju promjene strukture skupa po nekom obilježju ili rasporedu vrijednosti skupa u prostoru i njegove promjene u vremenu. 8

• Prema načinu formiranja i analitičkom sadržaju obilježja statističkih jedinica, razlikujemo: • -Numeričke serije • -Atributivne serije strukture • -Vremenske serije • -Prostorne(geografske) serije, itd. 9

Prema strukturi, statističke serije se mogu dijeliti u sljedeće potklase: • -Proste statističke serije(serije negrupisanih podataka) • -Serije distribucije frekvencija( serije grupisanih podataka) • • Statističke serije pokazuju raspored statističkog skupa po modalitetima obilježja i obično se satsoje od dvije kolone obavještavanja: modaliteti (kvalitet serije) i frekvencije (kvantitet serije). • Serije strukture mogu biti sa atributivnim i numeričkim obilježjima, ali ćemo ih posmatrati metodologijom podklasa, prema kojoj se načinom grupisanja mogu pojaviti kao proste, neintervalne i intervalne. 10

– Numeričke serije strukture • Raščlanjivanjem statističkih podataka prema numeričkom obilježju i njegovim modalitetima, nastaju numeričke grupe čijim se ređanjem po veličini formiraju numeričke serije. • Numeričke serije strukture predstavljaju statističke nizove kod koji su podaci raspoređeni na osnovu vrijednosti numeričkih obilježja, odnosno njihovih frekvencija. 11

• Prosta numerička serija (serija grupisanih podataka) • • Neintervalna numerička serija distibucije frekvencija (serija grupisanih podataka) 12

• Opšti prikaz: 13

• Konkretan primjer: 14

• Ulazni materijal programa za formiranje distribucije frekvencija navedenih primjera numericke serije je niz (N) za sortiranje po rastucem redoslijedu. • Ovako sortirani slogovi čine datoteku ukupnog broja podataka iz navedenog primjera, koja je ulaz za program za formiranje distribucije frekvencija. Dok se za numericko obiljezje postavlja problem komparacije vrijednosti, za atributivno obiljezje postavlja se problem klasifikacije atributa. 15

• • Varijacioni interval individualnih vrijednosti jednog numerickog obiljezja u posmatranom statistickom skupu nominuje se gradacijom brojčanih vrijednosti tog obilježja u zavisnosti od tog da li je ono kontinuelno ili diskontinuelno. Problem je složeniji kod neprekidnih obilježja, kao i kod prekidnih sa velikim brojem modaliteta. Rješenje u ovom slučaju predstavlja formiranje klasa (intervala, razreda), tako da distribucije rasporeda frekvencija spadaju u klasu distribucija strukture. 16

• Za označavanje modaliteta obilježja jedinice posmatranja koristi se intervalna skala (razred) kao skup vrijednosti obilježja nad kojim je dozvoljena odgovarajuća algebra. Izbor veličine i broja grupnih intervala je suštinsko pitanje, jer veći broj grupnih intervala daje kompletniju informaciju o sastavu skupa, a manji broj bolje otkriva pravilnosti u njegovom ponašanju, širinu grupnog intervala, odnosno razreda. 17

• • Izbor veličine i broj grupnih intervala je suštinsko pitanje, jer veći broj grupnih intervala daje kompletniju informaciju o sastavu skupa, a manji broj bolje otkriva pravilnosti u njegovom ponašanju. Neophodno je da se postigne optimalna širina intervala, optimalan broj klasa, a time i optimalan broj jedinica koje pripadaju klasi, za šta se preporučuju sljedeći obrasci: 18

• • gdje je : • H - sirina intervala • N - ukupan broj podataka 19

• Rezultati grupisanja u vidu intervalne numeričke serije distribucije frekvencija (serije grupisanih podataka) mogu se predstaviti sljedećom tabelom frekvencija: 20

• Program formiranja niza (serije) rasporeda frekvencije. Zadatak programa je da obezbijedi formiranje niza rasporeda frekvencija stanovništva po starosnim grupama u obliku tabele pod nazivom: "Struktura stanovništva prema starosti po popisu od 1981. godine 21

22

• Primjer 1. Odrediti veličinu i broj grupa za 100 podataka koji variraju od 50 do 121, 5. • Dakle, ove podatke rasporedili bi u 8 intervala širine 9. Iz prethodnog primjera mozemo zaključiti da pravilno formiranje intervala zahtijeva da se riješi sljedeće: 23

• kolika će biti veličina grupnih intervala i njihov broj, • da li će grupni intervali biti uporedivi, • kako će se razgraničavati grupni intervali. 24

Razgraničavanje grupnih intervala znači precizno odredivanje donje i gornje granice, kako bi se znalo kojoj grupi pripada svaka jedinica. Često se prvi i posljednji interval ostavljaju otvoreni tj. prvi bez donje, a posljednji bez gornje granice. U tom slučaju izostavljene granice se pretpostave uvažavajuci veličine razreda. Kod kontinuelnih numeričkih obilježja razgraničavanje razreda može se izvršiti na sljedeće načine: 25

• Primjer 2. • a) Prave granice 26

b) Nominalne granice 27

Kod diskontinuelnih numeričkih obilježja razgraničavanje se vrši uz primjenu nominalnih granica, za razliku od prethodnog slučaja, gdje se mogu primjenjivati i prave i nominalne: 28

• 3. Atributivne serije strukture • Osnovni statistički niz predstavlja polazni statistički materijal koji se formira tako što se iz razrađene statističke dokumentacije preuzmu raspoloživi podaci o jednom obilježju kao izvorna obavještenja. • Raščlanjivanjern statističkih podataka prema atributivnom obilježju i njegovim modalitetima, nastaju atributivne grupe čijim se redanjem prema određenom kriteriju formiraju atributivne serije. 29

• Neintervalna serija distribucije frekvencija se uvijek izražava u obliku dva niza informacija, gdje prvi niz čine informacije o modalitetima obilježja poredane po određenorn redoslijedu, a drugi se uvijek izrazava numerički i označava ukupan broj jedinica posmatranja pripadajućih odgovarajućim modalitetima. 30

Atributivne serije strukture: opšti prikaz 31

• Ovaj prikaz serije distribucije frekvencija upućuje na višestruke prednosti u odnosu na osnovni statistički niz; npr. omogućava da se otkriju grube greške, da se dobijeni rezultati upoređuju sa očekivanim, da se odredi relativno učešće za svaku od uvedenih kategorija modaliteta itd. 32

• 4. Vremenske serije • Rasčlanjivanjem statističkih podataka prema vremenskom obilježju i njegovim modalitetima nastaju vremenske grupe čijim se hronološkim redoslijedom formiraju vremenske serije. Vremenske (hronološke) serije su nizovi statističkih podataka grupisani po uzastopnim momentima vremena ili intervalima. 33

• Kao i serije strukture, prikazuju se u dva niza, s tim sto se ovdje prvi niz uvijek odnosi na vrijeme, a drugi na veličinu pojave u posmatranom periodu. Vremenske serije, prema prirodi podataka koje sadrže, dijele se na momentne i intervalne. 34

• Momentne serije pokazuju nivo pojave u odredenim sukcesivnim momentima vremena, a dobijamo ih kao rezultate popisa stanovnistva, stednje itd. Kod ovih serija sumiranje nema smisla, sto se vidi iz sljedeceg primjera: 35

• Intervalne vremenske serije pokazuju kretanje pojave u sukcesivnim vremenskim intervalima, a formiraju se kao rezultat izvještajnog metoda i podaci im se mogu sumirati, što se može vidjeti iz sljedećeg primjera: 36

• 5. Prostorne serije • Rasčlanjivanjem statističkih podataka prema prostornom obilježju i njegovim modalitetima nastaju prostorne grupe čijim se redanjem, prema određenom kriteriju, formiraju prostorne (geografske) serije: 37

• Kraj 38

• Informacione tehnologije su olakšale rad i poboljšale kvalitet upravo u onim fazama koje su najteže i najnapornije. Za rješavanje niza zadataka se koristi skup uzajamno funkcionalno povezanih programa –paketa – u rješavanju određenih statistički zadataka. • Danas ti paketi nose naziv “paketi statističkih programa”, kao što su SPSS, STATISTICA, SAS, MINTAB, BMDP itd. U zavisnosti od statističke efikasnosti I pogodnosti za upotrebu, koristimo odgovarajući statistički paket. 39

• Pored rečenog, poslovna statistika proučava I zakonitosti koje vladaju u odnosima dvaju ili više ekonomskih pojava, te opisuje steepen I oblik kovarijacije među istim. • Stručnjacima u raznim oblastima ljudskog djelovanja ( pravnicima, ljekarima sociolozima, logističarima, farmaceutima i dr. ) su potrebni menađeri koji će omogućiti da njihova stručnost bude iskorištena na pravi način. 40

• PRISTUP STATISTIČKOM ISTRAŽIVANJU • Program statističkog istraživanja predstavlja cjelokupnost statističkih postupaka od početka do kraja neke konkretne statističke akcije. Uspjeh statističkog istraživanja kao niza postupaka, koji uključuju veoma veliki broj elemenata, zavisi od stepena unošenja planskog rada i osmišljenog planskog djelovanja. 41

• Kod velikih statističkih akcija ove faze čine logično zaokružene grupe poslova, tako da nije značajan njihov broj i razgraničenje, već je značajno da se istraživanje koncepcijski izvede tako da svi poslovi teku u logički vezanom redu i da se fazno sagledavaju. • Proces statističkog istraživanja odvija se u tri faze: • Statističko posmatranje i prikupljanje podataka • Sređivanje, grupisanje, obrada i prikazivanje podataka • Statistička analiza sa publikacijama. 42

• Raspoređujući vremenski, organizciono i sadržinski poslove statustičkog istraživanja u navedene faze, dolazimo do zaključka da planiranje organizacije istraživanja obuhvata i predviđa rješenja sljedećih problema: • *grupisanje poslova u logički povezane cjeline(faze) • *utvrđivanje rokaova i alternative • *predviđanje kadrova i njihova edukacija • *utvrđivanje neophodnih materijalnih pretpostavki • *snimanje troškova istraživanja za koja se često radi poseban finansijski plan opravdanosti. 43

• 2. 1 Statističko posmatranje i prikupljanje podataka • Statističko posmatranje je osnova za nastajanje i prikupljanje statističkih podataka koji treba da budu tačni , potpuni i podesni za obradu. Statistički podatak je rezultat statističke obrade koji nosi u sebi određenu količinu obavještenja u vidu neraspakovane informacije. 44

• Smisao prikupljanja podataka je je pribavljanje obavještenja o odabranim obilježjima posmatranog skupa jedinica. • U tu svrhu se koriste određena statisrička sredstva –statistički formulari(upitnik) hardverska i softverska rješenja koja moraju biti jednoobrazna i sastavljena prema posebnim standardima. 45

• Posmatrano obilježje može imati istu numeričku vrijednost kod više jedinica, pa se zato broj koji pokazuje koliko se puta ista vrijdnost obilježja pojavljuje naziva frekvencijam a raspodjela statističkog skupa prema vrijednostima datog obilježja naziva se raspored frekvencija. 46

• Kao preduslov prikupljanja podataka neophodno je da se izvrši prethodno izviđanje i probno snimanje, kako bi se dobro upoznali sa pojavom koju ćemo ispitivati, kao i da se provjeri podesnost raznih sredstava koja smo planom predvidjeli. • Priprema programa posmatranja i prikupljanja podataka obuhvata utvrđivanje i unošenje planskog reda i sadržaja posmatranja kao i metodoloških rješenja pod kojim podrazumijevamo: 47

• • • *cilj, predmet, jedinicu i obilježje posmatranja *izvore prikupljanja podataka *načine prikupljanja podataka *metode obuhvatanja tj. obim i oblik jedinica posmatranja *sredstva prikupljanja-izrada baze podataka *kontrola i provjera podataka. 48

• 2. 1. 1. Cilj, predmet, jedinica i obilježje posmatranja • Cilj posmatranja proizilazi iz praktičnih ili naučno istraživačkih potreba i mora da bude postavljen jasno i određeno kako bi bio odrednica za ostale elemente. Na osnovu konkretno formulisanog cilja mogu se jasno odrediti svi aspekti prikupljanja podataka o karakteristikama pojedinačnih slučajeva posmatrane masovne pojave. 49

• Osnovni statistički skup mora biti stvarno (sadržinski) vremenski i teritorijalno definisan. Popisom jedinica posmatranja i izborom izvještajne jedinice konačno se definiše i formalno ustanovljava statistički skup. • Statističke jedinice posmatranja prema prirodi postojanja mogu biti : realne, koje vremenski duže postoje (stanovnik, učenik, preduzeće, škola) i momentne tj. događaji koji se dešavaju u trenutku (rođenje, udes, krađa). 50

• Obilježja su karakteristike statističkih jedinica prema kojima se one međusobno razlikuju ili su slične, a definišu se stvarno (sadržinski), prostorno i vremenski. 51

• 2. 1. 2. Izvori prikupljanja podataka • Statistička teorija i praksa koriste podatke iz sljedećih izvora, i to pojedinačno i kombinovano: • Primarni izvori-predstavljaju neposredno posmatranje i prikupljanje, tj. organizovanje samostalnog snimanja podataka koje je pouzdano, ali je često komplikovano i zahtjevno. 52

• Sekundarni izvori: • -posredni- predstavljaju posredno uzimanje podataka ispitivanjem lica, ovaj izvor se oslanja na odgovore izvještajnih jedinica. • Neposredni-predstavljaju postojeću dokumentaciju i druge zapise, podaci su ovfje već prikupljeni, samo nad njima treba izvršiti inspekciju u smislu zvaničnosti i odgovarajuće upotrebe(matične knjige, zemljišne knjige, poslovne knjige i registri itd ) 53

• 2. 1. 3. Načini prikupljanja podataka • Na bazi primarnih i sekundarnih izvora, podaci se mogu prikupljati različito, a izbor zavisi od cilja i prirode same pojave, tako da prikupljanje može da bude organizovano na sljedeće načine: 54

• Ekspedicioni: Popisivač na licu mjesta prikupljaju podatke, a primjenjuje se najčešće kod popisa stanovništva, podrazumijeva mrežu popisuvača i instruktora koji istovremeno tumače pitanja i kontrolišu tačnost odgovora što obezbjeđuje dobar kvalitet ulaznih podataka. • Prijavni: Statističke jedinice dolaze po pozivu ili zvaničnoj obavezi u određeni centar statističkog organa i daju potrebne podatke (službe državne odbrane, bezbjednosti itd. ) 55

• Samoregistracija: Popisivači donose izvještajnim jedinicama formulare(upitnike) da ih popune, daju uputstva za nejasna pitanja, kontrolišu ispravnost odgovora i ispravljaju vidljive greške. • Korespodentni: Na terenu se organizuje mreža korespodenata koji u određenom vremenu prikupljuju podatke, unose ih u bazu podataka i u naznačenom roku dostavljaju nosiocu statističke akcije. 56

• Poštanski-internetski: Materijali za unošenje podataka, zajedno sa upustvima, šalju se elektronskom ili običnom poštom, internetom statističkim jedinicama koje trebaju da daju podatke i na isti način vrate u sjedište statističke službe. 57

• 2. 1. 4. Obim i oblik(metode) obuhvatanja jedinica posmatranja • Statistička istraživanja mogu se vršiti prikupljanjem pdataka o svim jedinicama koje čine osnovni skup ili samo o jednom dijelu, što zavisi od prirode pojave, brzine koju želimo postići, sredstava, stepena tačnosti i naučnosti rezultata i zaključaka itd. Prema obuhvatnosti jedinica razlikujemo slijedeće dvije metode prikupljanja podataka: potpuno i nepotpuno prikupljanje: 58

• Potpuno(totalno) prikupljanje • Ovaj metod daje vrlo pouzdane rezultate ali je dosta skup i spor, a može da se organizuje u vidu popisa i tekućih registracija. Popis predstavlja vrlo glomaznu i najstarije organizovanu statističku akciju mnoštva jedinica razasutih na velikom prostoru. 59

• Izvodi se kao periodična statistička akcija, a daje predstavu o broju statističkih jedinica u određenom momentu (kritični moment) , koji se određuje danom i satom. pored krutičnog momenta potrebno je odrediti i rok popisa kao period u kojem se statističke jedinice popisuju, a njegova dužina uslovljena je obimom pojave. Tekuća registracija sastoji se u tome da se podaci o svim jedinicama neke masovne pojave snimaju redovno u određenim intervalima ( npr. svakog dana, sedmice) i da se šalju u obliku izvještata nadležnim statističkim organima. 60

• Nepotpuno(djelimično) prikupljanje podataka • Izborom jednog, dovoljno selektivnog broja jedinica iz statističkog skupa ekspeditivno dplazimo do sudova i zaključaka o cijelom statističkom skupu, a taj broj je uvijek obrnuto proporcionalan homogenosti masovne pojave koju istražujemo. 61

• Istinitost sudova i zaključaka koji se utvrđuju kroz nepotpuno razmatranje zavisi od toga da li su odabrane jedinice reprezentativne u odnosu na osnovni statistički skup iz kojeg su izabrane. • Najznačajniji način djelimičnog posmatranja i prikupljanja podataka su uzorak, anketa, monografija i procjena. 62

• Uzorak predstavlja određen broj jedinica osnovnog skupa, odabran po principu slučajnosti, tako da sve jedinice imaju istu vjerovatnoću izbora. Metoda uzorka je u statističkoj teoriji posebno razrađena, tako da je nastala nova oblast statistike-reprezentativna analiza, koja je postala dominirajući metod za statistička istraživanja. Primjenom ove analize, karakteristike osnovnog skupa ocjenuju se na osnovu rezultata uzorka, koji mora biti dovoljno reprezentativan, odnosno predstavljati njegovu umanjenu sliku. 63

• Anketa je posmatranje određenog broja namjerno ili slučajno odabranih tipičnih jedinica statističkog skupa, a da se taj izbor izvršio potrebno je dobro poznavati karakteristike jedinica pojave koju istražujemo. Ankete se izvode povodom neke konkretne situacije, događaja ili akcije koje joj prethode ili slijede. Po sadržini su kratke, a pored odgovora mogu imati sugestije, mišljene i procjene. Mogu biti namjerne, slučajne, pismene usmene, javne, tajne, itd. 64

• Procjena je poseban metod djelimičnog posmatranja i prikupljanja podataka gdje se na osnovu jednog dijela, koji nas u određenom momentu zadovoljavajuće informiše, donose aproksimativni sudovi i zaključci o svim jedinicama osnovnog skupa. Procjena može da bude: 65

• *prosta (od oka) : zasniva se na iskazima i podacima koje daju stručna lica ili oslanjaju na iskustvo • *sračunata: zasniva se na mjerenju i izračunavanju, kako bi se rezultat proporcionalno prenio na cjelokupnu masu a možemo je posmatrati po srazmjeri i analogiji. 66

• Monografija predstavlja najuži oblik statističkog istraživanja, gdje se posmatranje svodi jednu ili mali broj statističkih jedinica koje predstavljaju primjere osobina tj. nose karakteristike sličnih jedinica. • Koristi se pri posmatranjima oglednih poljoprivrednih dobara, uzornih institucija, preduzeća itd. 67

• 2. 1. 5. Sredstva prikupljanja-izrada baze podataka • Upitnik je relativno praktično sredstvo za prikupljanje podataka o varijabilitetu obilježja posmatranih jedinica. Sačinjen je u vidu obrasca tj. štampane ili elektronski distribuirane liste pitanja na osnovu kojih se doloazi do odgovora koje u sljedećoj fazi statističkog postupka pretvaramo u brojeve za dalju obradu. 68

• Redakcija i sastavljanje upitnika podrazumijeva kreiranje sadržinske i formalne strane, pri čemu se respektuje cilj istraživanja i kriterijume adekvatne formulacije pitanja. • Formu upitnika sačinjavaju opšti elementi, pitanja i obavještenja koja se odnose na organizaciju posmatranja, kao što su : naziv organa koji je izdao upitnik i organizuje posmatranje, pravni osnov kojim se odobrava posmatranje, naziv upitnika u vidu naslova iz koga se vidi šta se posmatra, šifra upitnika i djelatnosti koja se prati itd. 69

• Suštinu sadržine upitnika čine pitanja koja treba da budu pragmatična, jasno formulisana, razumljiva, precizna, kratka, kategorična, diskretna i logična. Dvosmislena, provokativna, sugestivna, tendeciozna i suvišna pitanja uskračuju mogućnost tačnog odgovora. • Poštujući navedene kriterijume, pitanja u upitniku mogu imati različite tehničke forme, što zavisi od vrste obilježja i mogućnosti obrade podataka. 70

• Tako npr. kod sastavljanja upitnika za stanja u pogledu stavova postoje dvije tehnike postavljanja pitanja: • *formulacija pitanja i uz njih prazno mjesto za odgovor i • *formulacija pitanja sa ponuđenim modalitetom odgovora i njihovom šifrom • Upitnik može biti individualan, kada se popunjava pojedinačno za svaku jedinicu i kolektivan, kada se popunjava za sve jedinice posmatranja. 71

• 2. 1. 6. Kontrola i provjera podataka. • S obzirom na mnoštvo podataka i učešća većeg broja lica i sredstava, objektivno postoji mogućnost greške, pa je neophodno predvidjeti kontrolu koja može da se organizuje preventivno i neposredno nakon prikupljanja. • Kontrola u toku prikupljanja je preventivna i obavljaju je popisivači, a primjenjuje se kod ekspeditivnog načina i samoregistracije gdje se neposredno vrši uvid u taćnost odgovora. 72

• Za punu efikasnost u pogledu identifikacije i otklanjanja grešaka potrebno je da razlikujemo slučajne i namjerene greške. • Slučajne greške nastaju previdom tj. bez svjesne namjere da se na taj način utiče na ishod i u masi se one anuliraju, što ne isključuje potrebu njihove ispravke. 73

• Namjerne greške nastaju kao posljedica namjere, tj. pod dejstvom sistematskog uzorka da se utiče na konačan rezultat i one se u masi umnožavaju. Analogno greškama u statistici se primjenjuju i dvije vrste kontrola i to logičke i računske. Logičkom kontrolom se eliminišu slučajne greške kao i računske koje se logički uočavaju(logički nesklad odgovora). Računska kontrola izvodi se sistematski i obuhvata provjeru tačnosti podataka i njihovih odnosa. 74