1 CRNA GORA ZAVOD ZA KOLSTVO PUTOKAZ Procjena

1 CRNA GORA ZAVOD ZA ŠKOLSTVO PUTOKAZ Procjena vještine čitanja i pisanja 30. 11. 2012. Anita Marić

2 Tokom školovanja, mnogi učenici u određenim fazama griješe i pokazuju simptome koji su slični disleksiji, a nemaju disleksiju. Vrlo je važno, posebno za učitelje, prepoznati o kojim je teškoćama riječ kako bi se mogao prilagoditi način rada i pomoći učenicima koji imaju teškoće u čitanju i pisanju. Uočene su tri osnovne grupe učenika koji ispoljavaju teškoće:

3 1. UČENICI KOJI IMAJU PROLAZNE TEŠKOĆE U ČITANJU I PISANJU - Učenici koji dolaze iz sredine koja im ne pruža dovoljno stimulaciju za razvoj vještina potrebnih za usvajanje čitanja i pisanja - pedagoški zapuštena djeca. - Učenici koji su u fazi početnog čitanja i pisanja često bila odsutna iz škole zbog bolesti i sama ne mogu nadoknaditi propušteno. - Učenici koji imaju emocionalne teškoće zbog situacije u porodicipreseljenja, razvod roditelja. . . - Nedovoljno "zreli" učenici kojima je tempo nastave prebrz, a metodički postupci ne odgovaraju njihovom kognitivnom stilu. - Učenici s blažim pasivnim ili aktivnim poremećajima u ponašanju - u otporu su ili agresiji i čim se ukloni uzrok takvaog ponašanja, i rezultati u radu su bolji.

4 Svi ovi učenici imaju razvijene intelektualne sposobnosti i sposobnosti za usvajanje čitanja i pisanja. Pomoć im se može pružiti: logopedskim tretmanima, usporavanjem procesa usvajanja čitanja i pisanja, dopunskom nastavom i vježbanjem. Veoma teško savlađuju sve školske vještine - čitanje, pisanje, računanje, i tokom cijelog školovanja imaju probleme zbog toga. Potrebno im je odrediti stvarne sposobnosti i prema tome im omogućiti oblik školovanja uz program primjeren njihovim sposobnostima

5 2. UČENICI KOJi IMAJU TRAJNE TEŠKOĆE U ČITANJU I PISANJU U OKVIRU SMANJENIH SPOSOBNOSTI

6 3. UČENICI KOJI IMAJU TRAJNE TEŠKOĆE U ČITANJU ILI PISANJU UZ OPŠTE DOBRE SPOSOBNOSTI – DISLEKSIJA U ŠIREM SMISLU Disleksija se u širem smislu riječi odnosi na teškoće pri čitanju (disleksija u užem smislu) i teškoće pri pisanju (disgrafija) i teškoće u matematici (diskalkulija).

7 DISLEKSIJA U ŠIREM SMISLU - započinje s teškoćama pri učenju i čitanju, a poslije lošim pravopisom i odsutnošću lakog baratanja pisanim jezikom za razliku od govornog jezika. - nije uzrokovana intelektualnim smetnjama(opšte sposobnosti su prosječne ili natprosječne) manjkavim sociokulturnim prilikama, načinom poučavanja niti ikakvim poznatim neurološkim oštećenjem, niti oštećenjima vida i sluha. -učenici s disleksijom zaostaju i u ostalim područjima u kojima je važno čitanje i pisanje.

8 Sposobnosti učenika s disleksijom: o o o o dobra sposobnost predviđanja originalnost, kreativnost dobar vizuelni kapacitet opšteg razumijevanja istovremena obrada informacija intuicija „umjetnički” način mišljenja.

9 Teškoće dijeteta s disleksijom • Umara se mnogo brže i ulaže više pažnje • Dešava se da jednu riječ pročita na nekoliko pogrešnih načina, a da ne primijeti • Tačno pročita ali ne razumije • Jedan „zablista“, a drugog dana je isključeno • Izgleda kao da ne sluša a ima problem sa praćenjem instrukcija u nizu • Ostavlja utisak lijenosti, a ustvari ima probleme organizacije obaveza • Teškoće u pamćenju fugura i simbola • Teškoće u učenju stranih jezika • Teško vodi bilješke jer mu je teško da sluša i piše istovr. • Ima lošu sliku o sebi

10 Teškoće uopšte • Teškoće u fonološkoj obradi riječi (ne osjeća da se riječi sastoje od glasova) • Teškoće u kratkoročnom pamćenju (ne pamte niz ili slovo prije ili poslije u toku čitanja) • Teškoće u vizuelnoj percepciji (okretanje slova, gubljenje djelova riječi, stapanje redova teksta) • Teškoće u percepciji vremensko-prostornih odnosa( koji je dan prije a koji poslije, gdje je toalet u školi. . . ) • Teškoće u organizaciji informacija (savladavaju lekcije pojedinačno bez mogućnosti formiranja cjeline) • Neujednačenost u sposobnostima (izražene sposobnosti na nekim poljima )

11 Specifične teškoće povezane s čitanjem • teškoće u povezivanja grafema s fonemom (slovo glas), • teškoće u povezivanju glasova i slogova u riječi, • strukturalne greške - premještanje ili umetanje (vrata-trava, novi-vino), • zamjene grafički sličnih slova (b-d, b-p, m-n, n-u, ae, s-z, š-ž, dobar-bodar, bebica-dedica, bili-pili, nema-mene), • zamjene fonetski sličnih slova (d-t, g-k, b-p, z-s, drži -trž, brati-prati, grije-krije), • zamjene slogova (on-no, ej-je, mi-im, do-od), • zamjene riječi - pogađanje (mračni-mačka, dobarobad

12 • ponavljanje dijelova riječi (nasmijanini, ramemena), • dodavanje slova i slogova (brada-barada, brod-borod), • teškoće u praćenju slovnog ili brojčanog niza (slon-soln, 12 -21), • teškoće u slijedu smjera čitanja (goredolje, lijevo-desno), • vraćanje na već pročitani red, • izostavljanje riječi i cijelih redova, • čitanje jedne riječi na nekoliko pogrešnih načina

13 Greške na nivou slova i sloga Izostavljanje (na primjer: "zc" - "zec", "ptka" - "patka") Premještanje je teškoća uočavanja redoslijeda glasova u riječi (na primjer: "jenda" - "jedna", "tapka" - "patka“) Dodavanje suvišnih slova se događa kod neispravnog unutrašnjeg izgovaranja riječi tokom pisanja. (na primjer: "varat" - "vrat", "šekola" - "škola") Posebno mjesto zauzimaju greške PERSEVERACIJE ("zaglavljivanje", ) - dijete ne može da prepozna sljedeći potez i stalno ponavlja isti potez npr. "planinina“. ANTICIPACIJE ("istrčavanje unaprijed") - kada se potrebni glas zamjenjuje drugim glasom koji je prisutan u idućoj riječi, a moguća su i dodavanja.

14 Greške na nivou riječi rastavljeno pisanje dijelova iste riječi, sastavljeno pisanje nekoliko riječi, nepostavljanje ili neprepoznavanje granica između riječi) • Semantički povezane (banana umjesto pomorandža) • Fonemski slične (raditi umjesto saditi) • Slična funkcija(usisivačac umjesto metla) • Preopširnost (kraljeva kapa umjesto kruna) • Čuvanje: ponavljanje iste riječi • Nespecifikovane riječi (stvar, to) • Objašenja • Odugovlačenje, bez odgovora • Ne znam, ne sjećam se

15 Greške na nivou rečenice (greške povezivanja riječi u rečenici, neispravna interpunkcija).

16 Kako prepoznati moguće teškoće u pisanju

17

18

19

20

21

22

23

24 Vježbe koje treba primjenjivati kod mlađe djece Ređanje predmeta po uzoru Ređanje predmeta po zapamćenom nizu Šaranje u slobodnom prostoru Omeđavanje okruglih predmeta (metalnih novčića, šablona, dugmadi. . . ) Povlačenje linija od tačke dod tačke Crtanje bojom preko linije uzorka Crtanje slova preko uzorka Pronalaženje sličnih oblika Ređanje sličnih oblika u istom pravcu Otkrivanje pogrešnog pravca Pravljenje figura po sjećanju Pravljenje slova po uzorku i sjećanju Vježbanje pisanja brojeva i slova u vazduhu sa pokretima ruke iz većih zglobova čime se poboljšava motorna memorija • Treba češće da provjerava šta je napisalo da bi lakše uvidjelo greške • Da vježba pisanje kroz manje stresne aktivnosti (pisanje dnevnika, pisanje prijatelju. . . • • • •

25 Kako učitelj može pomoći • što ranije uočiti teškoće i ostvariti što bolju saradnju s • • roditeljima Hrabriti učenika, podsticati i hvaliti, čak i za male uspjehe isticati njegova dobra postignuća u drugim područjima koristiti individualizaciju u radu, češće mu prilaziti naglasiti ono što će se u lekciji učiti i završiti lekciju sažetim prikazom onog što se naučilo provjeriti je li zapamtio/la ili tačno zapisao/la domaći zadatak zapisati važne poruke i događaje u svesku pažljivo odrediti količinu domaćih zadataka - ne prelazeći učenikove mogućnosti, na tabli, bojama označiti dijelove koje učenik treba da prepiše, produžiti vrijeme prepisivanja

26 Kako učitelj može pomoći • staviti ga/je da sjedi bliže tabli i učitelju • povećati font slova kod tekstova za čitanje • naglašavati važnost urednosti rukopisa, ali ga ne kažnjavati kad ne može bolje • paziti na kvalitet nastavnih i ispitnih listića i materijala (sadržaj, jezik, veličina slova, čitljivost) • koristiti se različitim nastavnim sredstvima i pomagalima (taktilnim, auditivnim, vizuelnim), • negativne primjedbe uvijek na kraju ublažiti pozitivnom primjedbom koja će ga/je motivisati • koristiti različite načine ispitivanja i ocjenjivanja

27 Nije dobro da: • tjerate učenika/cu da glasno čita pred svima u odjeljenju, ako to ne želi • upoređujete s drugom djecom, naglašavajući njegove nemogućnosti • zadajete velike domaće zadatke i dodatne vježbe (posebno ne prepisivanje), • tražite od učenika da ponovo i ponovo radi nešto nije uspjelo, • zahtijevate od učenika da u jednakom vremenskom roku, kao i ostali, riješi zadatke.